Nova eskalacija na Bliskom istoku: Saudijska Arabija ima tri velika razloga za zabrinutost

Napredovanje hutista uznemirilo je sjevernog susjeda Jemena, Saudijsku Arabiju, iz tri glavna razloga. Prvo, prodor Huta niz obalu predstavlja vojni neuspjeh za Saudijce i provladine snage koje Rijad već dugo vojno i financijski podupire u Jemenu.

Drugo, Saudijska Arabija sada više nego ikada ovisi o pristupu tjesnacu Bab al-Mandab za izvoz svoje nafte, nakon što je Hormuški tjesnac praktički zatvoren poslije izbijanja rata između SAD-a, Izraela i Irana u veljači 2026. godine. Kontrola nad zapadnom obalom Jemena omogućila bi hutistima da dodatno ograniče saudijski izvoz energenata.

Treće, hutisti su bliski saveznici Irana. To znači da Teheran sada potencijalno ima mogućnost kontrolirati dva najvažnija pomorska uska grla za transport globalnih zaliha nafte. Kroz tjesnac Bab al-Mandab do lipnja je prolazilo oko sedam posto globalnih zaliha nafte.

Kako je došlo do ovoga?

Obnovljeni sukobi označili su kraj primirja u jemenskom ratu koje je bilo na snazi od 2022. godine. Hutisti su izvorno pokret nastao 1990-ih kako bi štitio interese brojne jemenske zajednice zajdijskih šijitskih muslimana, a ranije su vodili oružane sukobe s dugogodišnjim jemenskim predsjednikom Alijem Abdullahom Salehom.

Nakon Salehove prisilne ostavke 2012. godine, kojoj su prethodili masovni prosvjedi protiv njegove autokratske vladavine, zemlja je ušla u razdoblje nestabilnosti. Tijekom tog razdoblja hutisti su iz svog uporišta na sjeveru zemlje krenuli prema jugu te 2014. preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom.

Ne želeći dopustiti da njezin južni susjed padne pod kontrolu snaga povezanih s Iranom, Saudijska Arabija u ožujku 2015. pokrenula je opsežnu vojnu intervenciju. Cilj je bio vratiti na vlast međunarodno priznatu vladu Abd-Rabbua Mansoura Hadija, nekadašnjeg Salehova zamjenika koji ga je naslijedio na predsjedničkoj dužnosti.

Posredovanje Kine

Borbe su trajale nekoliko godina, no relativno rano uspostavljena je svojevrsna pat-pozicija. Iako pokušaji pregovora o trajnom sporazumu kojim bi rat završio nisu uspjeli, sve strane pristale su na primirje u travnju 2022. godine. Primirje je isteklo u listopadu iste godine, ali obje su se strane uglavnom suzdržavale od većih poteza koji bi doveli do eskalacije, pa je intenzitet sukoba ostao nizak.

Nada u sveobuhvatniji dogovor između zaraćenih strana nakratko je porasla u ožujku 2023. Kina je tada posredovala u približavanju Irana i Saudijske Arabije, koje su obnovile diplomatske odnose nakon što su ih prekinule 2016. godine.

Međutim, jasno naglašavajući svoju neovisnost od Irana, vodstvo hutista izričito je odbacilo ideju da bi normalizacija odnosa između dviju regionalnih sila trebala automatski dovesti do sporazuma između hutista i Saudijske Arabije.

Izgledi za dugoročni sporazum kojim bi se okončao sukob dodatno su oslabjeli nakon reakcije hutista na izraelsku vojnu kampanju u Pojasu Gaze, koja je uslijedila nakon smrtonosnog napada predvođenog Hamasom na jug Izraela u listopadu 2023.

Napadi na izraelske i američke mete

Nedugo nakon početka tog rata, hutistički borci ispalili su nekoliko projektila i dronova na izraelski brod u Crvenom moru. Američka mornarica također je oborila projektile i dronove koje su hutisti lansirali prema izraelskom teritoriju, što je bila prva američka vojna akcija u obrani Izraela od početka sukoba u Gazi.

Do nove eskalacije došlo je u siječnju 2024., kada su hutisti izveli veliki napad na nekoliko brodova američke mornarice u Crvenom moru. Nakon toga uslijedili su američki i britanski zračni napadi na ciljeve hutista. U svibnju 2025. SAD i hutisti postigli su primirje uz posredovanje Omana.

Relativni mir koji je uslijedio raspao se u srpnju 2026. godine. Saudijska Arabija je 13. srpnja napala Međunarodnu zračnu luku u Sani kako bi spriječila slijetanje zrakoplova koji je prevozio hutističko izaslanstvo na pogreb ubijenog iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija. Jemenska vlada i Saudijska Arabija tvrdile su da je taj let predstavljao kršenje jemenskog suvereniteta.

Hutisti su odgovorili raketnim napadima na zračne luke na jugu Saudijske Arabije, a istodobno su objavili uvođenje stroge pomorske blokade saudijskih plovila. Dužnosnik Huta Yahya Saree na Telegramu je objavio završetak onoga što je nazvao "fazom deeskalacije" sukoba, piše The Conversation.

Kontroliraju novo veliko područje

Nedavno brzo napredovanje hutista duž zapadne obale Jemena usmjerilo je pozornost na sposobnost te skupine da dodatno poremeti globalnu opskrbu naftom. Međutim, ofenziva ima i velike posljedice za sam Jemen.

Ona predstavlja ozbiljan udarac snagama u Jemenu koje podupire Saudijska Arabija, a koje su znatno raznolikije nego što se često pretpostavlja. Među njima su snage pod kontrolom Tareqa Saleha, nećaka svrgnutog autokratskog čelnika, kao i skupine s juga zemlje koje teže autonomiji te druge plemenske i lokalne snage.

Napredovanje istodobno predstavlja izazov i za same hutiste. Sada kontroliraju veliko područje novog teritorija, a time i veći broj stanovnika. Postavlja se pitanje imaju li kapaciteta oduprijeti se neizbježnim pokušajima da ih se potisne s novozauzetih položaja.

U ranijoj fazi sukoba, 2015. godine, hutisti su preuzeli kontrolu nad područjima na jugu zemlje, uključujući Aden, Abyan i Lahj. Međutim, ubrzo su ih potisnule vladine snage i borci otpora te su bili prisiljeni odreći se kontrole nad tim područjima.

Nedavni izvještaji navode da je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman zatražio od SAD-a da izvede zračne napade na hutiste. Taj je zahtjev navodno odbijen, no malo je vjerojatno da će to biti posljednja riječ u naizgled beskrajnom sukobu između Rijada i njegovih protivnika u susjednom Jemenu.