Obućina za N1: Iranci više nemaju mogućnosti ni logike vjerovati drugima, uvijek su ih izigrali

Komentirajući povijest sukoba Huta sa Saudijskom Arabijom, rekao je: "Sukob koji se događa na jugu Arabijskog poluotoka se već odvija godinama. Radi se o tome da Saudijska Arabija podupire jednu frakciju na vlasti u Jemenu, dok postoji druga koja je oporbena. I onda u regionalnom preslagivanju snaga ta oporbena skupina Huta je dobila potporu Irana. Iran kao islamska republika podupire šijitske saveznike, iako u Jemenu Zaidievksa skupina nije toliko slična iranskoj", rekao je.

Iran, kaže, skupine pomaže vojno, diplomatski i na sve druge načine kako bi naštetio Saudijskoj Arabiji, svom velikom rivalu.

"Huti nisu ovisni samo o iranskoj pomoći, oni funkcioniraju i zasebno, imaju svoje ideje i sposobnosti. Kao što smo vidjeli, sad su zaprijetili novom blokadom Bab el-Mandeba, to su vrata koja ulaze u Crveno more i to je jedan od najprometnijih tjesnaca na svijetu. Njime se ide prema Europi, prema Sueskom kanalu i Mediteranu", rekao je.

Naglasio je da je riječ o jednoj vrlo militariziranoj zoni. "Jer, osim što Saudijci i Jemenci imaju svoje snage u širem okruženju, ne smijemo zaboraviti da mnoge druge zemlje u širem okruženju imaju svoje pomorske i vojne baze. Sve to zajedno sad ima tenziju i napetost u kojoj će se gledati koliko su sposobni doista Ansarullah da zadrži te otoke koje su zauzeli i kako bi se možda proširili", rekao je.

Dodao je da Saudijska Arabija traži pomoć, te naglasio da se posljednjih godina vidjelo da uz sav svoj arsenal nisu sposobni suzbiti Jemence, odnosno njihovu oporbu. "Samim time, oni koji imaju jednu od najvećih obala na Crvenome moru su pokazali koliko su ranjivi. To sad ukazuje i na sve druge priče u regionalnoj sferi", kazao je.

Obućina je poručio da Hormuz i Bab el-Mandeb ne smijemo stavljati u istu kategoriju. "Ovakvo zauzimanje je jedan čin koji nema svoj legitimitet, to nije neka suverena sila koja je zauzela tamo neke pozicije u Bab el-Mandebu. Za razliku od Hormuza, gdje zapravo jedini koji tamo mogu nešto reći su Iran i Oman, kao jedine suverene zemlje koje nadziru Hormuški tjesnac", poručio je.

Smatra da bi u idućim danima moglo doći do neke veće eskalacije na tom području, kako bi se suzbio čin i širenje Ansarullaha. "Istovremeno, mislim da što bi se duže ova situacija odvijala, to će biti gore za cjelokupno svjetsko gospodarstvo, pogotovo u Europi. Jer će se još jedan prolaz, koji nije samo prolaz plina i nafte, nego i mnogih drugih dobara i robe, postati puno skuplji. Ne vjerujem da će doći do takve blokade, ali ovo doista predstavlja još jedan problem u međunarodnoj trgovini", istaknuo je.

Naglasio je da je pokret Ansarullah proizašao iz unutarnjeg političkog razmimoilaženja u samom Jemenu, o tome tko će im biti saveznici. Pojasnio je da je Jemen relativno siiromašna zemlja i nema mogućnosti razvijati se kao druge zemlje u okruženju, a godinama je bila jedna čvrsta socijalistička arapska država koja se uvijek pokušavala prilagoditi.

"To su igre moći, igre pojedinih klanova. Huti su u saudijskom uplitanju vidjeli problem za svoju strukturu, i u tome su pronašli druge saveznike koji njima mogu pomoći da se odupru. U situacijama kad imate ogroman napad na svoju zemlju i kad nemate druge mogućnosti osim da se borite, ta će se borba nastaviti na život ili smrt. I upravo zbog toga vidimo koliko ovo dugo funkcionira", pojasnio je.

Pregovori o Hormuzu su ponovno odgođeni. "Diplomacija kao takva ne može funkcionirati ako nema minimuma nekog povjerenja. kad se ulazi u neke diplomatske pregovore, mora postojati neko povjerenje, ako ništa drugo onda ono mora biti takvo da će druga strana poštovati ono što je već dogovoreno. Iran je tu u dvije dosta teške pozicije", istaknuo je.

S jedne strane, kaže, kad god su nešto dogovorili, bili su izigrani i iznevjereni. Dodaje da Iranci više nemaju mogućnosti ni logike vjerovati drugima prilikom nekog dogovora i potpisa. S druge strane, u samom Iranu prvi pu nako kasnih 1980-ih godina vlast se vidljivo dijeli.

"Postoje vidljivo različiti pristupi kako situaciju razriješiti. S jedne je strane predsjednik i ministra vanjskih poslova koji su po tom pitanju otvoreni za pregovore i koji smtraju da jedino pregovorima može krenuti naprijed. No, oni su u političkom okruženju unutar samoga Irana u vrlo nezavidnoj poziciji, jer Revolucionarna garda i druge političke silnice ili ne žele pregovore pod svaku cijenu ili ih u potpunosti odbijaju", rekao je.

Kaže da je jako nezahvalno govoriti o tome što će se iduće dogoditi u Iranu jer čak i ako bi se do nekih pregovora došlo, unutarnjih bi se pritiscima moglo desiti da Iran od njih ustukne.

Smatra da će se ova sitacija, stanje ni rata ni mira, nastaviti još barem nekoliko mjeseci.

Na kraju je komentirao i Izrael te istragu lista Haaretz, prema kojoj je Benjamina Netanyahua čelnik UAE-a upozorio na napad Hamasa.

"nalazimo se u završnici jedne vrlo prljave političke borbe u Izraelu, Radi se o jednoj borbi za vlast unutar različitih skupina izraelskih političkih struja, ali sve su one vrlo slične po pitanju odnosa prema Palestini, Gazi, Zapadnoj obali, Libanonu, Siriji, cjelokupnoj regionalnoj strukturi", rekao je.

Smatra da, tko god pobijedio na izborima, izraelska vanjska politika neće se puno mijenjati.

"Esktremizam koji sad vidimo i koji je čak i američki veleposlanik u Izraelu osudio, sve će to sad intenzivirati. Mislim da ćemo saznati puno prljavih stvari i o Netanyahuu i o drugm akterima", zaključio je.