Ovo je pet ključnih pitanja o najvažnijim izborima u EU-u ove godine

Mađarska izborna kampanja ovog je tjedna ušla u višu brzinu, a populistički nacionalistički premijer Viktor Orbán suočava se s najtežim izazovom u svojih 15 godina na vlasti. Dugogodišnja oporba nada se da bi Péter Magyar — konzervativni čelnik oporbene stranke Tisza, koja prema anketama vodi s 12 postotnih bodova prednosti — mogao srušiti ono što sam Orbán naziva mađarskom „neliberalnom demokracijom“.

Za mnoge Mađare izbori su referendum o Orbánovu modelu vladanja. Pod njegovim vodstvom vlada, predvođena strankom Fidesz, pojačala je kontrolu nad medijima i državnim poduzećima — što je izazvalo optužbe za kronizam — oslabila neovisnost pravosuđa i donijela zakone koji su Mađarsku strmoglavili na ljestvicama transparentnosti. Danas se nalazi na samom dnu indeksa vladavine prava Svjetskog projekta pravde među državama članicama EU-a.

Šezdesetdvogodišnji Orbán najbliži je saveznik ruskog diktatora Vladimira Putina među čelnicima EU-a te predstavlja stalnu prepreku naporima Bruxellesa da izgradi jedinstveni front protiv Kremlja. Više se puta sukobio s EU-om oko pitanja poput prava LGBTQ+ osoba i migracija. Predviđajući kraj liberalnog multilateralnog poretka, Orbán je početkom godine izjavio da će se EU „raspasti sam od sebe“.

No može li Magyar — čije prezime doslovno znači „Mađar“ — doista srušiti bivšeg saveznika? I čak ako uspije, koliko daleko može realno odvesti Mađarsku natrag prema liberalnoj demokraciji dok je Orbánova državna arhitektura još uvijek na snazi?

POLITICO donosi pregled pet ključnih pitanja uoči seizmičkih izbora 12. travnja.

1. Zašto bi me to trebalo zanimati?

Mađarska je možda relativno mala zemlja, s 9,6 milijuna stanovnika, ali pod Orbánovim vodstvom postala je jedna od najvećih glavobolja Europske unije. Dugogodišnje je koristio pravo veta Budimpešte u Bruxellesu kako bi blokirao sankcije protiv Rusije, kočio financijsku pomoć Ukrajini i opetovano odgađao hitne odluke EU-a.

Orbán je također ključni — ponekad i vodeći — član skupine desno-populističkih lidera u europskim prijestolnicama, koji se ujedinjuju oko tema poput protivljenja migracijama i skepticizma prema naoružavanju Ukrajine. Bez Orbána bi češki Andrej Babiš i slovački Robert Fico na sastancima Europskog vijeća djelovali znatno izoliranije.

Bruxelles je često posezao za složenim zaobilaznim rješenjima kako bi nadmudrio mađarsku opstrukciju, a Orbánovo uporno protivljenje potaknulo je pozive na ukidanje pravila jednoglasnosti koje je na snazi desetljećima.

„Već sam vas barem 20 puta čuo kako žalite, ako ne i više, zbog stava Viktora Orbána, koji je svaki put kad smo morali ići naprijed kako bismo pomogli Ukrajini… koristio veto za dodatnu ucjenu“, izjavila je čelnica liberalne europske stranke Valérie Hayer novinarima u utorak.

2. Koja su glavna bojišta kampanje?

Magyar optužuje Orbána i Fidesz za nepotizam i korupciju — za slabljenje gospodarstva pogodovanjem oligarsima — te za gubitak sredstava iz EU fondova zbog sukoba s Bruxellesom.

Orbán pak želi prikazati svog glavnog protivnika kao marionetu kojom upravlja Bruxelles.

Tijekom protekle godine Fidesz je pokretao javne rasprave s ciljem razjedinjavanja Magyarove baze — koja obuhvaća zelene i lijeve birače, ali i razočarane bivše Orbánove pristaše — oko tema poput zabrane LGBTQ+ Povorke ponosa.

Strategija stranke Tisza bila je izbjegavati zauzimanje stava o kontroverznim pitanjima, kako bi osvojila apsolutnu većinu koja bi joj omogućila reformu izbornog zakona, za koji tvrde da ga je Orbán namjestio u svoju korist, te ustavne promjene.

Zamjenik čelnika Tisze, Zoltán Tarr, rekao je za POLITICO da očekuje kako će Orbánova vlada upotrijebiti „sve moguće prljave trikove“.

„Državna propaganda, klevete, AI-generirane laži, montirani videozapisi, moguće inscenirane incidente, ucjene i iskorištavanje namještenog izbornog sustava. Mobilizirat će sve jer imaju jako puno za izgubiti“, rekao je Tarr.

Govoreći na kongresu Fidesza u subotu, Orbán je Tiszu nazvao proeuropskim poslušnikom.

„Ako glasate za Tiszu ili DK [socijaldemokratsku Demokratsku koaliciju], glasate protiv vlastite budućnosti. Tisza i DK provodit će zahtjeve Bruxellesa bez treptaja. Ne zaboravite da je Tiszina šefica Herr Weber, najveći europski huškač na rat“, rekao je Orbán, misleći na njemačkog čelnika Europske pučke stranke Manfreda Webera.

3. Kako i kada se održavaju izbori?

Parlamentarni izbori održat će se u nedjelju, 12. travnja. Birači će birati novi saziv Nacionalne skupštine od 199 zastupnika, prema mješovitom izbornom sustavu: 106 zastupnika bira se u jednomandatnim izbornim jedinicama, a 93 s nacionalnih stranačkih lista.

POLITICO-ov „Poll of Polls“ pokazuje da Tisza vodi s 49 posto potpore, ispred Fidesza s 37 posto — a Orbánova stranka zaostaje već gotovo godinu dana.

Iako službena kampanja počinje 21. veljače, utrka je de facto u punom jeku već mjesecima.

Ostale značajne stranke su Demokratska koalicija (DK), krajnje desni pokret Mi Hazánk (Naša domovina) te satirična Mađarska stranka s dva repa (MKKP), osnovana uglavnom kako bi ismijavala Orbánove politike. No sve se bore za opstanak jer možda neće prijeći izborni prag — što znači da bi mađarski parlament mogao biti pod isključivom kontrolom dviju desnih stranaka.

4. Mogu li izbori biti slobodni i pošteni?

Izazivači vladajuće stranke suočavaju se sa sustavom osmišljenim u korist Fidesza. Orbánova vlada je 2011. precrtala izborne jedinice i temeljito promijenila izborni sustav kako bi povećala šanse za osvajanje mandata.

„Ne postoji izravno uplitanje u sam čin glasanja, no šire natjecateljsko okruženje — kako u pogledu institucionalnih pravila, tako i pristupa resursima — snažno je nagnuto u korist vladajućih stranaka“, rekao je politički analitičar Márton Bene s Instituta za političke znanosti TK u Budimpešti.

Uz to što kontrolira oko 80 posto medijskog tržišta, vlada omogućuje etničkim Mađarima u susjednim zemljama (koji uglavnom podupiru Fidesz) glasanje poštom, dok oni koji žive u inozemstvu, ali su zadržali mađarsku adresu, moraju putovati do veleposlanstava kako bi glasali.

„Jedna strana ima pristup svim resursima države, dok izazivač ne dobiva javna sredstva za kampanju i praktički nema pristup državnim medijima“, rekao je politolog Rudolf Metz s Instituta TK, dodajući da se ta neravnoteža djelomično ublažava u digitalnoj sferi.

Ipak, čak ni nepošteni uvjeti ne isključuju Magyarovu pobjedu, kaže Bene, ako se očuva integritet izbornog procesa.

5. Koliko bi pobjeda Magyara stvarno promijenila stvari?

Bruxelleski establišment navija za pobjedu Magyara, nadajući se da će vlada Tisze produbiti odnose s EU-om.

Čelnica liberala Hayer rekla je da njezina stranka podržava „svakog kandidata koji će nositi proeuropske vrijednosti i koji će moći pobijediti“ aktualnog mađarskog premijera.

Konzervativni čelnik Weber brzo je prihvatio Tiszu u obitelj desnog centra kako bi osigurao utjecaj u Budimpešti i dao stranci resurse za razvoj izbornog programa. Više je puta predstavio Magyara kao čovjeka koji će spasiti Mađarsku od Orbána.

Iako se na njega gleda kao na potencijalnog graditelja mostova između Bruxellesa i Budimpešte, Magyar nije bezrezervni euroentuzijast. Oprezan je prema Bruxellesu, svjestan da bi svako približavanje EU-u Orbán mogao iskoristiti protiv njega. U intervjuu za POLITICO u listopadu 2024. rekao je: „Mi sigurno ne vjerujemo u europsku superdržavu.“

Magyarova pobjeda "ne bi značila radikalan zaokret ili povratak idealiziranoj prošlosti"

Na domaćem planu, Tarr je rekao da Tisza želi „zadržati graničnu ogradu, protiviti se obveznim migracijskim kvotama i ubrzanom pristupanju Ukrajine, zalagati se za mir, boriti se protiv ruske propagande, jačati Višegradsku skupinu (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka) i Srednju Europu — bez uloge europskog ‘zločestog dečka’“.

To se poklapa s procjenom politologa Metza, koji smatra da Magyarova pobjeda „ne bi značila radikalan zaokret ili povratak nekoj idealiziranoj prošlosti“.

„Uloga Mađarske kao stalnog remetilačkog faktora u EU-u vjerojatno bi oslabila, ne zato što bi nestali nacionalni interesi, nego zato što bi se oni ostvarivali kroz pregovore i institucionalno sudjelovanje, a ne stalnu politiku veta i simboličnih sukoba“, dodao je Metz.

"Razmjeri Magyarove pobjede mogli bi biti presudni"

Analitičari upozoravaju i da bi promjene unutar zemlje mogle biti spore. Zoltán Vasali sa Sveučilišta Milton Friedman rekao je da bi razgradnja sadašnjeg sustava bila „pravno i institucionalno vrlo zahtjevna“.

„Ključna ustavna tijela zadržat će svoje mandate i nakon nadolazećih izbora, a ključne pozicije i dalje će držati ljudi bliski sadašnjoj vlasti, što ograničava brze promjene“, rekao je Vasali.

Razmjeri Magyarove pobjede mogli bi biti presudni. Dvotrećinska parlamentarna većina, koja bi omogućila promjenu ustava, bila bi, prema Metzu, „pravi preokret“.

„Dala bi Magyarovoj vladi pravni kapacitet za obnovu temeljnih elemenata vladavine prava, ponovnu izgradnju sustava kontrole i ravnoteže te uvođenje zaštitnih mehanizama poput ograničenja mandata za ključne funkcije“, rekao je.