Promjena američkih prioriteta: Washington povlači milijune iz Europe, teška situacija i za zemlju regije

Administracija Donalda Trumpa preusmjerila je 52 milijuna dolara vojne pomoći koja je dosad bila namijenjena saveznicima na Bliskom istoku i u Europi prema zemljama Latinske Amerike kojima upravljaju ideološki bliske konzervativne vlade.

Obavijest State Departmenta Kongresu stigla je samo tjedan dana nakon posjeta državnog tajnika Marca Rubija Ekvadoru, Kolumbiji i Peruu, tijekom kojih je obećao novu pomoć u borbi protiv ilegalne imigracije i trgovine drogom, dvaju glavnih prioriteta američke vanjske politike.

Koga će pogoditi Trumpovi rezovi?

Rezovi vojne pomoći pogodit će Tunis i Irak na Bliskom istoku te Slovačku i Sjevernu Makedoniju, obje članice NATO-a, u Europi. Deseci milijuna dolara bit će preusmjereni zemljama koje je Rubio posjetio prošlog tjedna, kao i Panami, priopćio je State Department.

Objava se vremenski poklopila s ceremonijom održanom u utorak u Bijeloj kući, na kojoj su novi veleposlanici Ekvadora i Kolumbije predali vjerodajnice.

State Department naveo je da će sredstva namijenjena američkom kontinentu biti usmjerena na borbu protiv "narkoterorizma" u području koje Washington smatra svojim neposrednim susjedstvom te da će pomoći u jamčenju sigurnosti Panamskog kanala. Trump je tijekom prvih mjeseci svojeg drugog mandata iskazivao interes za američku kontrolu nad tim strateški važnim plovnim putem.

Trumpu je Latinska Amerika od najvećeg interesa

State Department također ističe da je tijekom proteklog desetljeća Kongres Bliskom istoku namijenio "oko 80 posto sredstava za inozemno vojno financiranje". Program Foreign Military Financing (FMF) osigurava američka sredstva kojima zemlje primateljice mogu kupovati oružje proizvedeno u SAD-u.

Prema State Departmentu, takva raspodjela više nije u skladu s vanjskom politikom sadašnje administracije, koja Latinsku Ameriku smatra regijom od najvećeg interesa za američku nacionalnu sigurnost. Nova sredstva trebala bi zemljama primateljicama omogućiti i smanjenje ovisnosti o vojnoj opremi američkih "protivnika", piše El Pais.

Američki kontinent, tvrdi State Department, povijesno je bio zanemaren kada je riječ o dodjeli sredstava za vojnu pomoć.

"Ova sredstva spriječit će protivnike da uspostave strateška uporišta na našoj hemisferi", poručio je State Department, neizravno aludirajući na Kinu, koja je tijekom posljednja dva desetljeća postala glavni trgovinski partner brojnih država u regiji.

"Štit Amerika"

Četiri zemlje koje će imati koristi od preraspodjele sredstava pristale su pridružiti se operativnom okviru inicijative "Shield of the Americas" ("Štit Amerika"), savezu zemalja pod konzervativnim vodstvom s kojima Trumpova administracija namjerava suzbijati organizirani kriminal, a prije svega trgovinu drogom u Latinskoj Americi.

Program bi mogao uključivati i zajedničke vojne operacije na teritoriju tih država, slične operaciji koja je prošlog proljeća provedena zajedno s ekvadorskim snagama.

Odluka dolazi u trenutku kada Trumpova administracija poduzima niz koraka kojima smanjuje američku vojnu prisutnost u Europi, kako financijski tako i kada je riječ o broju vojnika.

Zamrzavanje važnih programa za europsku obranu

Američki predsjednik žalio se da saveznici nisu željeli pomoći u ratu protiv Irana koji je pokrenuo te ih je kritizirao zbog, prema njegovu mišljenju, nedovoljnih ulaganja u obranu.

Uz zamrzavanje važnih programa za europsku obranu, među kojima je i raspoređivanje projektila Tomahawk koji su trebali biti stacionirani u Njemačkoj, mjere uključuju povlačenje 5000 američkih vojnika iz Njemačke.

SAD odbija i Europi staviti na raspolaganje dio ključne vojne opreme, poput zrakoplova za nadopunu gorivom u zraku i podmornica.