The Economist: Hrvatski LNG otvara novu bitku Amerike i Europske unije za utjecaj na Balkanu

List ističe da je plutajući LNG terminal na hrvatskom otoku Krku, koji je u funkciji od 2021. godine, postao jedno od ključnih europskih ulaznih mjesta za ukapljeni prirodni plin, ponajviše iz Sjedinjenih Američkih Država.

Upravo zbog toga, navodi The Economist, a prenosi N1 BiH, američki i europski interesi na Zapadnom Balkanu, koji su desetljećima bili usklađeni, počinju se razilaziti.

"U šest zemalja Zapadnog Balkana koje nisu članice Europske unije politika America First sve više potiskuje Bruxelles“, piše list.

Američki LNG umjesto ruskog plina

The Economist podsjeća na travanjski summit Inicijative triju mora u Dubrovniku, na kojem je američki ministar energetike Chris Wright predstavio inicijativu nazvanu Trump Peace Pipelines Framework.

Prema njegovim riječima, cilj tog plana jest omogućiti državama srednje i istočne Europe da preostalu ovisnost o ruskom plinu zamijene američkim LNG-om.

Na istom je summitu Hrvatska potpisala sporazum o povezivanju LNG terminala na Krku s Bosnom i Hercegovinom, koja, kako navodi list, i dalje sav prirodni plin uvozi iz Rusije.

Što želi Amerika na Zapadnom Balkanu?

Istodobno je jedna američka tvrtka sklopila ugovor vrijedan šest milijardi dolara o isporuci ukapljenog plina Albaniji.

No, prema pisanju The Economista, američki ciljevi nadilaze samo zamjenu ruskih energenata.

"Washington želi obnoviti svoju energetsku dominaciju, proširiti politički utjecaj i suprotstaviti se europskim klimatskim politikama koje smatra štetnima za američke interese“, navodi list.

Bruxelles upozorava na posljedice

Europski dužnosnici, piše The Economist, strahuju da bi dugoročno oslanjanje na američki plin moglo usporiti energetsku tranziciju zemalja Zapadnog Balkana prema obnovljivim izvorima energije te otežati njihovo usklađivanje s europskim energetskim pravilima.

Posebna se pozornost posvećuje plinskoj interkonekciji između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Projekt se godinama nije pomicao zbog političkih nesuglasica u BiH, no u travnju je, navodi list, izmijenjen zakon kojim je američka tvrtka, bez prethodnog iskustva u plinskom sektoru ili izgradnji plinovoda, imenovana glavnim investitorom.

The Economist ističe da se među direktorima te kompanije nalaze bivši odvjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa te brat Michaela Flynna, bivšeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost.

Dodik, Schmidt i američki pritisak

List podsjeća da Michael Flynn lobira za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojeg opisuje kao proruskog čelnika srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini.

Navodi se i da je Dodik, prema mišljenju autora, imao koristi od poteza Trumpove administracije. Kao primjer spominje se izjava visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je u svibnju rekao da podnosi ostavku pod američkim pritiskom.

Prema pisanju The Economista, Schmidt se protivio dodjeli ugovora za plinski projekt bez javnog natječaja jer je smatrao da je to protivno pravilima Europske unije.

Analitičar Adi Ćerimagić izjavio je za list da je američka politika u Bosni i Hercegovini sada "vođena tim investitorima i tim ulaganjima“.

Pritisak i na druge zemlje regije

Britanski tjednik navodi da se američka energetska strategija ne odnosi samo na Bosnu i Hercegovinu, nego i na Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Kosovo.

Za Srbiju se navodi da bi mogla biti pod pritiskom da kupuje američki LNG, dok je Beograd ovog mjeseca raspisao natječaj za izgradnju nove hidroelektrane u kojem je, prema pisanju lista, određeno da se mogu prijaviti isključivo američke tvrtke.

Sjeverna Makedonija u veljači je potpisala sporazum o nabavi američkog ukapljenog plina, dok se od Kosova traži da ponovno pokrene projekt povezivanja na plinsku mrežu preko Sjeverne Makedonije.

"Zanemarite europske prigovore i kupujte američki plin"

"Poruka Washingtona je jasna – želite li zadržati američku potporu, zanemarite europske prigovore i kupujte američki plin“, piše The Economist.

Na kraju zaključuje da Europska unija pozdravlja američki LNG kada pomaže državama Balkana u smanjenju ovisnosti o ruskom plinu, ali problem vidi u političkom pritisku i pogodovanju pojedinim poslovnim interesima.

"U svijetu u kojem pravila sve više ustupaju mjesto politici moći, Europljani će možda morati pronaći način kako odgovoriti američkoj ponudi“, zaključuje The Economist.