Oglas

SVE VEĆI PRITISAK

Ruski izbori su završili, a Putin treba nove vojnike: "Mnogi dobivaju pozive i paničare"

author
N1info
22. ruj. 2026. 12:05
000_C86P2MP
ALEXANDER KAZAKOV/AFP

Ruski parlamentarni izbori nisu donijeli promjenu vlasti, a nakon uvjerljive pobjede vladajuće stranke Jedinstvena Rusija pitanje je hoće li Kremlj pokrenuti novi val mobilizacije, kada bi se to moglo dogoditi i u kojem obliku.

Oglas

Preliminarni rezultati objavljeni 21. rujna pokazuju da je Jedinstvena Rusija, koju podržava Kremlj, osvojila gotovo 58 posto glasova.

Rusija i dalje nastoji zauzeti cijelu Donjecku oblast, a Kremlj želi taj cilj ostvariti do kraja 2026. godine. Ukrajinski dužnosnici tvrde da ruska vojska pokušava pomaknuti rok do ožujka 2027.

Za nastavak rata Rusiji će, u svakom slučaju, trebati dodatni ljudi. Prema ukrajanskim obavještajnim podacima, ruski Glavni stožer spreman je mobilizirati oko 300.000 ljudi u 2026. i još toliko u 2027. godini. Uz to, Rusiji je godišnje potrebno oko 400.000 novih pripadnika samo kako bi nadoknadila gubitke u svojim snagama, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik za Kyiv Independent.

Istodobno usporava novačenje vojnika koji potpisuju ugovore. Od siječnja do kolovoza ove godine ugovore je potpisalo oko 234.000 ljudi, dok ih je u istom razdoblju 2025. bilo oko 260.000.

Moskva pritom ljudstvo troši približno istom brzinom kojom ga uspijeva nadomjestiti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srpnju da je Rusija od početka 2026. pretrpjela gotovo 225.500 gubitaka.

Ukrajinske vlasti ukupne ruske vojne gubitke od početka potpune invazije procjenjuju na oko 1,6 milijuna ljudi, među kojima je približno 700.000 poginulih. Te je podatke teško neovisno provjeriti jer ni Rusija ni Ukrajina ne objavljuju vlastite podatke o gubicima.

Mobilizacija bez velike objave

Prva djelomična mobilizacija koju je Vladimir Putin najavio 2022. izazvala je najveće unutarnje protivljenje ratu i potaknula stotine tisuća Rusa da napuste zemlju.

Ovoga puta ljudi upoznati sa situacijom očekuju fragmentiraniji proces koji bi uključivao pritisak na pričuvnike, nastavak novačenja putem ugovora i druge mjere, bez potrebe za formalnim proglašenjem mobilizacije.

"Tražit će polovična rješenja i svakom će koraku dati zasebno opravdanje", rekao je Artem Klyga, odvjetnik i voditelj pravnog odjela organizacije Movement of Conscientious Objectors, neovisne ruske nevladine organizacije koja iz egzila pomaže ruskim građanima da legalno izbjegnu novačenje.

Kremlj takve planove odlučno odbacuje. Putin je 1. rujna izvještaje o skoroj mobilizaciji nazvao "besmislicama", dok ih je njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov 25. kolovoza nazvao "izmišljenim pričama" kojima Ukrajina pokušava destabilizirati Rusiju.

"Vlasti sve što rade nastoje što više udaljiti od riječi 'mobilizacija' i straha koji se s njom povezuje", rekao je Klyga.

Koliko će proces mobilizacije biti vidljiv ovisit će o njegovu opsegu. Ukrajinski izvor iz obrambenog sektora, upoznat sa situacijom, rekao je da Kremlj još mora odlučiti koliko će zahtjeva Glavnog stožera odobriti i kada će ih provesti.

"Ako je broj podnošljiv, mogao bi ostati skriven. Ako je značajan, neće ga moći sakriti", rekao je izvor.

Novi bi regruti, prema njegovim riječima, trebali proći oko dva do četiri tjedna osnovne obuke prije nego što bi se mogli priključiti borbenim postrojbama.

Pritisak na pričuvnike: "Dobivaju pozive i paničare"

U Rusiji su aktivni pričuvnici relativno mala skupina unutar šire vojne pričuve. Riječ je o civilima koji su potpisali ugovore prema kojima ostaju dostupni Ministarstvu obrane, dok istodobno nastavljaju živjeti i raditi kao civili.

Kremlj je od 2025. proširio njihovu uporabu, među ostalim za zaštitu kritične infrastrukture i obranu od napada dronovima u njihovim matičnim regijama.

Sada postoje znakovi sve većeg pritiska na tu skupinu. Klyga kaže da su pričuvnici ovog ljeta činili oko 60 posto zahtjeva za pomoć koje je njegova organizacija primila, dok je njihov uobičajeni udio bio između 20 i 30 posto.

"Iskreno smo bili iznenađeni. Mnogi od njih prvi put nakon mnogo godina dobivaju pozive i paničare", rekao je.

Osim aktivne pričuve, Rusija ima i znatno veću neaktivnu vojnu pričuvu. Svaki muškarac koji odsluži 12-mjesečni obvezni vojni rok, koji može započeti s 18 godina, ulazi u neaktivnu pričuvu i može biti mobiliziran već sa 19 godina.

Rusija je danas također bolje opremljena za provedbu poziva nego 2022. Elektronički poziv zakonski se smatra uručenim nakon sedam dana, čak i ako ga primatelj ne otvori. Neodazivanje može dovesti do ograničenja pri podizanju kredita, upravljanju vozilom te raspolaganju nekretninama i vozilima.

Pritisak bi mogao biti još veći

Dobrovoljno novačenje putem ugovora vjerojatno će i dalje biti jedan od glavnih načina na koji Rusija nadomješta ljudstvo.

Sustav već obuhvaća različite skupine – od studenata i ročnika do starijih muškaraca, ljudi u financijskim teškoćama, stranaca i zatvorenika.

"Kad govorimo o mobilizaciji, umjetno isključujemo veliku skupinu muškaraca koji se već novače za rat", rekao je Klyga. "Drugim riječima, već su došli do svih do kojih su mogli doći."

Ono što bi se moglo promijeniti jest razina pritiska. Ukrajinska vojna obavještajna služba tvrdi da Rusija priprema strožu kontrolu vojne evidencije, nove načine novačenja zatvorenika i dodatne prisilne mjere.

Klyga kaže da njegova organizacija već od kraja 2025. bilježi sve više slučajeva obmane i prisile.

U lipnju su policija i vojni regrutacijski službenici zajednički provodili racije u nekoliko gradova u ruskoj Penzenskoj oblasti kako bi pronašli i priveli muškarce koji se navodno nisu prijavili za vojnu službu.

Izravno masovno nasilje nije uobičajeno, kaže Klyga, ali takve racije mogle bi ukazivati na prelazak prema prisilnijem modelu novačenja.

"Sljedeće bi se pritisak mogao proširiti na nezaposlene i ljude koji traže posao", rekao je.

Što to znači za Ukrajinu?

Zelenski je rekao da bi većina novomobiliziranih ruskih vojnika vjerojatno bila poslana kao pojačanje ruskoj ofenzivi na istoku Ukrajine, posebno u Donjecku, ili bi se njima pokušao otvoriti pritisak sa sjevera, uključujući smjer prema Kijevu i Černihivu iz Bjelorusije.

U oba bi slučaja cilj bio razvlačenje ukrajinske obrane i slabljenje njezina položaja na istoku.

Istodobno se i Ukrajina suočava s nedostatkom ljudstva. Šef Ureda ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov rekao je u kolovozu da zemlja mora mobilizirati najmanje 30.000 ljudi mjesečno samo kako bi održala postojeći broj pripadnika svojih snaga.

Rusija i dalje ima prednost u ljudstvu, zalihama topništva i balističkim projektilima, no ukrajinski vrhovni zapovjednik Oleksandr Sirski rekao je u lipnju da je Ukrajina preuzela prednost u dronovima, uključujući FPV dronove te napade srednjeg i dugog dometa.

Ukrajina nastoji smanjiti rusku prednost i na drugim područjima tehnologije. Očekuje se da će dva balistička projektila domaće proizvodnje ući u uporabu tijekom sljedećih mjeseci, dok Kijev s europskim partnerima radi na protubalističkom sustavu Freyja.

Ukrajinski vojni stručnjak Mihajlo Samus rekao je da bi odgovor Ukrajine trebao biti širenje područja u kojima može nadoknaditi rusku brojčanu prednost.

"Ako Rusi umjesto tehnologije žele koristiti tijela svojih građana, to je njihov izbor", rekao je za Kyiv Independent. "Mi moramo nastaviti razvijati tehnologiju, povećavati učinkovitost vojnih korpusa, stvarati vojne grupacije, povećavati broj dronova te razvijati robotiku i autonomne sustave."

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama