FOTO, VIDEO / SAD razmatra upotrebu "majke svih bombi" protiv Irana

Upotreba bombe GBU-43/B Massive Ordnance Air Blast Bomb (MOAB), najveće nenuklearne bombe u američkom arsenalu, prvi put u sukobu s Iranom predstavljala bi značajnu eskalaciju. Ipak, postoji sumnja u to koliko bi takav napad bio učinkovit u ostvarivanju Trumpovih strateških ciljeva ili promjeni odnosa snaga u ratu, navodi više izvora upoznatih s internim vojnim raspravama o mogućoj upotrebi tog oružja, javlja CNN.

Trump je pod sve većim pritiskom da okonča izrazito nepopularan rat, dok se republikanci pripremaju za moguću negativnu reakciju birača na predstojećim izborima za Kongres. Istodobno, nakon više od šest mjeseci američkog bombardiranja, malo je naznaka da su dvije zemlje blizu postizanja dogovora.

Iako američka vojska nastavlja Trumpu predstavljati mogućnosti napada na preostale iranske ciljeve, pojedini dužnosnici i dalje privatno dovode u pitanje ima li Bijela kuća strategiju koja bi te planove mogla pretvoriti u stvarni završetak rata, što je odluka koju može donijeti samo predsjednik.

Trump traži način da proglasi kraj rata

Trump i njegovi savjetnici mjesecima razmatraju mogućnosti koje bi se, barem u javnoj komunikaciji, mogle predstaviti kao „konačan” završetak rata, svjesni koliko je sukob postao nepopularan među Amerikancima.

Dok neki članovi administracije tvrde da je rat u osnovi već dobiven, Trump je u posljednjim izjavama bio oprezniji. Suzdržao se od proglašenja pobjede i poručio da SAD u Iranu još ima nedovršenog posla.

Iza zatvorenih vrata Trump je također izrazio sumnju u savjete pojedinih vanjskih saveznika koji su ga poticali da jednostavno povuče američke vojnike i okrene se drugim pitanjima. Trump smatra da bi takav potez izgledao kao poraz.

Tijekom posljednjih nekoliko tjedana savjetnici Bijele kuće održali su niz sastanaka na kojima su razmatrali različite mogućnosti djelovanja prema Iranu.

Iako je Trump javno najavio da neće poduzimati nove akcije prije izbora za Kongres, nekoliko savjetnika privatno je priznalo da ne zna je li ta odluka konačna ili bi se mogla promijeniti prije dana izbora.

Trump je naredio vojsci da izradi dodatne planove napada na iranske ciljeve, uključujući „velik dio energetske infrastrukture” i moguću upotrebu bombe MOAB, rekao je jedan od izvora za CNN.

Isti izvor naveo je da se u planovima spominje mogućnost izvođenja napada „prije američkog povlačenja iz područja odgovornosti CENTCOM-a”, američkog Središnjeg zapovjedništva.

Takva formulacija upućuje na mogućnost da administracija izvede dodatne napade, pokuša proglasiti pobjedu i potom brzo povuče američke snage.

Drugi izvor rekao je CNN-u da vojni planovi za napade na iranska nuklearna postrojenja, uključujući planinu Pickaxe, također izričito predviđaju upotrebu bombe MOAB.

Trump je posljednjih mjeseci više puta prijetio napadom na Pickaxe, gdje SAD i Izrael vjeruju da je Teheran pohranio dijelove svojeg nuklearnog programa, čak i nakon što je ranije ove godine obustavio borbene operacije punog opsega.

Trump i dalje naglašava da mu je cilj osigurati da Iran nikada ne dođe do nuklearnog oružja.

Stručnjaci sumnjaju u učinkovitost "majke svih bombi"

Drugi američki dužnosnik objasnio je da vojska pri izradi planova političkom vodstvu nudi niz mogućnosti, od ograničenih do najintenzivnijih vojnih operacija.

Za zahtjevnije ciljeve, uključujući one smještene duboko pod zemljom, potrebne su snažnije bombe, a MOAB je najveća među njima, dodao je.

Međutim, postavlja se pitanje koliko bi MOAB bila učinkovita protiv iranskih nuklearnih postrojenja i drugih objekata smještenih duboko pod zemljom.

Iako bomba navođena GPS-om može razoriti područje veličine približno devet gradskih blokova, izvori smatraju da vjerojatno nema sposobnost prodiranja dovoljno duboko pod površinu kako bi uništila sumnjiva nuklearna postrojenja na planini Pickaxe, za koja se vjeruje da su zaštićena slojevima granita, kao ni preostale iranske nuklearne objekte.

„MOAB je golemo oružje namijenjeno ponajprije psihološkom učinku, izvrsno za uništavanje velikih površina, ali ne mnogo više od toga”, rekao je za CNN treći izvor upoznat s vojnim planiranjem napada na Iran.

„Definitivno nije projektirana kao bomba za duboko prodiranje u utvrđene objekte”, dodao je.

Izvori napominju da bi upotreba MOAB-a imala razorne posljedice na pogođenom području, ali vjerojatno uglavnom na površini.

Ogroman radijus eksplozije gotovo bi sigurno izazvao zabrinutost zbog mogućih civilnih žrtava, osobito ako bi se bomba upotrijebila protiv iranske infrastrukture smještene u blizini naseljenih područja i civilnih objekata.

Ipak, Trump bi mogao odlučiti upotrijebiti MOAB kao psihološko oružje u trenutku kada se čini da iranski režim čvrsto ostaje pri svojim stajalištima i nije spreman popustiti američkim diplomatskim zahtjevima.

Američki dužnosnici upozoravaju da upotreba te bombe vjerojatno ne bi prisilila Iran na kapitulaciju niti donijela stratešku vojnu pobjedu.

Međutim, Trumpu bi mogla pružiti dodatnu mogućnost za promjenu trenutačnog stanja u sukobu bez ponovnog pokretanja borbenih operacija punog opsega.

„Predsjednik se, nažalost, doveo u situaciju u kojoj je gotovo prisiljen nešto poduzeti. A bez streljiva koje je namijenjeno prodiranju na takvu dubinu, morate razmotriti psihološke učinke, za što je MOAB vrlo prikladna”, rekao je treći izvor upoznat s nedavnim raspravama o vojnim planovima.

Kopnena operacija mogla bi odnijeti tisuće američkih života

Mnogi unutar administracije, kao i neovisni analitičari, slažu se da bi jedini način za odlučujući vojni poraz Irana bila velika operacija koja bi uključivala kopnene snage.

Takav bi pothvat potencijalno mogao odnijeti tisuće američkih života.

Pentagon razmatra sve scenarije, pa takvi planovi postoje, ali trenutačno nitko u administraciji ne zagovara tako drastičan potez.

Trump je dao do znanja da nema previše interesa za slanje američkih kopnenih snaga u Iran.

Međutim, njegova želja da što prije okonča sukob stvara političku dilemu za predsjednika koji je itekako svjestan koliko je rat postao nepopularan, a istodobno nije uspio postići diplomatski sporazum kojim bi ga završio.

Visoki dužnosnici Trumpove administracije i vojni planeri već su tjednima usredotočeni na pronalaženje izlaza iz sukoba koji bi Trumpu omogućio barem „simboličnu” pobjedu, koju bi mogao predstaviti američkoj javnosti, a da pritom ne ugrozi mogućnost diplomatskog proboja.

Prema ranijem izvješću CNN-a, prvi korak prema tome bio bi sporazum o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.

Četvrti izvor upoznat s nedavnim raspravama u Pentagonu o Iranu rekao je CNN-u da su vojni dužnosnici razvili nekoliko mogućnosti koje bi se mogle opisati kao „vatromet”.

Cilj takvih napada bio bi omogućiti Trumpu izlazak iz sukoba, čak i ako njima ne bi ostvario ciljeve zbog kojih je rat prvotno pokrenut.

Unatoč Trumpovu nedavnom obećanju da neće pokretati dodatne napade prije izbora za Kongres, čini se da se američka vojska već priprema za moguću iransku odmazdu ako predsjednik izda zapovijed za napad.

Prema petom izvoru, američkom dužnosniku, u sljedećih nekoliko tjedana očekuje se i redovita rotacija američkih vojnika raspoređenih u području odgovornosti CENTCOM-a.

Taj je dužnosnik priznao da postoji mogućnost da dio vojnika koji napuste regiju neće biti zamijenjen novim snagama.

Na upit o planovima, dužnosnik Bijele kuće rekao je CNN-u da ne komentiraju osjetljive vojne planove koji možda postoje, a možda i ne.

„Predsjednik Trump zadržava sve mogućnosti otvorenima kako bi osigurao da Iran nikada ne dođe do nuklearnog oružja”, dodao je.

Odgovarajući na CNN-ov zahtjev za komentar, dužnosnik Pentagona izjavio je:

„Ministarstvo rata izrađuje planove za širok raspon operativnih scenarija kako bi moglo provesti zapovijedi predsjednika i ministra te osigurati uspjeh misije u svim operativnim uvjetima.”

Bomba razvijena za psihološko ratovanje

MOAB je razvijena tijekom rata u Iraku. Riječ je o bombi koja eksplodira u zraku, prije udara u tlo, stvarajući golem eksplozivni udar koji se širi u svim smjerovima.

Tijekom završnih faza testiranja 2003. godine američki vojni dužnosnici rekli su CNN-u da je MOAB prvenstveno zamišljena kao oružje za „psihološke operacije”.

Vojni dužnosnici tada su se nadali da će tako snažna eksplozija zastrašiti iračke vojnike i potaknuti ih na predaju ili čak odustajanje od borbe.

Prema prvotnoj zamisli, MOAB se trebala koristiti protiv velikih skupina vojnika i vojne opreme ili snažno utvrđenih bunkera na površini.

Kasnije je proširen popis mogućih ciljeva, pa su uključeni i objekti ukopani u mekše podloge, poput špilja i tunela.

Trump je bio prvi američki predsjednik koji je odobrio upotrebu MOAB-a.

Tijekom svojeg prvog mandata, 2017. godine, odobrio je američkoj vojsci upotrebu najmoćnije nenuklearne bombe iz njezina arsenala protiv položaja ISIS-a u Afganistanu.

Napad je bio usmjeren na mrežu utvrđenih podzemnih tunela koje je ISIS koristio za pripremu napada na vladine snage.

Prema tadašnjim navodima afganistanskih dužnosnika, u napadu je ubijeno 36 pripadnika ISIS-a.

Eksplozija je uništila tri podzemna tunela, kao i oružje i streljivo, a afganistanski i američki dužnosnici tada su naveli da nije bilo civilnih žrtava.

Bombardiranje je u to vrijeme označilo dramatičnu promjenu Trumpova pristupa, s obzirom na to da je tijekom svoje prve predsjedničke kampanje zagovarao izolacionističku vanjsku politiku pod sloganom „Amerika na prvom mjestu”.

Nakon napada 2017. američki vojni dužnosnici suočili su se s pitanjima je li upotreba bombe teške oko 9800 kilograma bila nužna za taj konkretan cilj.

Slična pitanja vjerojatno bi se ponovno otvorila ako bi se MOAB upotrijebila protiv Irana.