Sedam stvari koje će Ursula von der Leyen najaviti u govoru o stanju Unije

Ursula von der Leyen vezala je svoje političko nasljeđe uz nastojanje da Europa postane neovisnija u sve opasnijem svijetu. Predsjednica Europske komisije u srijedu će morati objasniti kako taj plan napreduje – i što slijedi.

Dok se EU suočava s ratovima, šumskim požarima i Donaldom Trumpom, von der Leyen će u svom šestom govoru o stanju Unije predstaviti svoj program: učiniti Europu otpornijom na klimatske promjene, sustići Kinu i SAD u području umjetne inteligencije, snažno ubrzati razvoj obrambene industrije Unije i reformirati migracijska pravila.

Govor će se mijenjati i prepravljati sve do trenutka kada ga bude održala. No na temelju razgovora s više od desetak europskih dužnosnika, kojima je zajamčena anonimnost kako bi mogli govoriti o predsjedničinim prioritetima i ključnim porukama, evo što je redakcija POLITICO-a doznala o tome što će reći.

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija bila je glavna tema radnog sastanka Komisije u Tervurenu početkom ovog mjeseca, na kojem se planirao govor. Znakovito je da je tom sastanku prisustvovao i posebni savjetnik Komisije za primjenu umjetne inteligencije u industriji i predsjednik Siemensa Jim Hagemann Snabe.

Na zasebnom sastanku šefova kabineta, na kojem su desnoj ruci von der Leyen Bjoernu Seibertu predstavljali prioritete svojih resora koje bi trebalo uvrstiti u govor, raspravljalo se i o tome kako predstaviti utjecaj umjetne inteligencije na radna mjesta.

Tim von der Leyen zatražio je od nadležnih odjela Komisije da za govor pripreme najnovije statističke podatke o broju radnih mjesta koja bi mogla nestati i onih koja bi mogla biti otvorena sa sve širom primjenom umjetne inteligencije, rekao je jedan dužnosnik upoznat s razgovorima iza zatvorenih vrata.

Konkurentnost

Dvije godine nakon znamenitog izvješća bivšeg talijanskog premijera Marija Draghija o tome kako Europu ponovno učiniti konkurentnom, von der Leyen trebala bi se osvrnuti na napore svoje Komisije da pojednostavnjenjem birokracije odgovori na gospodarske probleme kontinenta.

Očekuje se da će govoriti o regulatornom „velikom pospremanju“ i načelu „jednostavnosti po dizajnu“, rekao je visoki europski dužnosnik.

„Doista mora ponuditi nešto konkretno“, dodao je.

No napomenuo je da konkurentnost ovaj put neće biti glavna tema govora. Ta će uloga pripasti...

Klimi

Dok se Europa oporavlja od paklenog ljeta tijekom kojeg su joj presušivale rijeke, a šume gorjele, očekuje se da će klimatska prilagodba zauzeti istaknuto mjesto u govoru von der Leyen. Bila je to i jedna od glavnih tema o kojima su povjerenici raspravljali na seminaru početkom ovog mjeseca posvećenom pripremi govora.

Komisija već radi na planu za jačanje otpornosti Europe na klimatske promjene. Paket mjera, čije je predstavljanje predviđeno za kraj listopada, trebao bi uključivati zajednički klimatski scenarij koji će definirati buduće uvjete za koje se zemlje EU-a moraju pripremiti, kao i redovite procjene rizika. Očekuje se da će se taj paket spomenuti i u govoru, premda još nije jasno koliko će pojedinosti predsjednica iznijeti.

Naglasak na klimi dolazi u trenutku kada Komisija von der Leyen pokušava obraniti cilj smanjenja emisija do 2040., istodobno odgovarajući na sve veći pritisak industrije i nacionalnih vlada da ograniči gospodarske troškove zelene tranzicije.

Povjerenik za klimu Wopke Hoekstra rekao je za POLITICO da Komisija želi osigurati da klimatsko planiranje bude „integrirano“ u kreiranje politika na europskoj i nacionalnoj razini, što znači da bi se klimatska otpornost uzimala u obzir pri svakom koraku odlučivanja o ulaganjima u infrastrukturu, zakonodavstvu i drugim pitanjima.

Jedan dužnosnik rekao je da bi se u govoru mogli spomenuti i otpornost vodnih resursa te kružno gospodarstvo.

Povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen rekao je za POLITICO kako se nada da će von der Leyen u govoru govoriti o prilagodbi klimatskim promjenama.

„Moramo učiniti više (...) na ublažavanju klimatskih promjena, svi smo toga svjesni, ali i na prilagodbi klimatskim promjenama“, rekao je.

Trgovina

Jedno od velikih pitanja uoči govora von der Leyen jest hoće li spomenuti Kinu.

U govoru 2023. najavila je da Komisija pokreće vrlo značajnu istragu o kineskim subvencijama za električna vozila. Taj je potez izazvao odgovor Pekinga po načelu „milo za drago“, usmjeren na europski izvoz proizvoda poput svinjetine i konjaka.

Ovaj put neće biti tako, rekao je jedan dužnosnik, a von der Leyen neće najaviti novu istragu. Peking neće zauzimati osobito istaknuto mjesto u govoru, iako bi trebala naglasiti potrebu da EU ubrza diversifikaciju te bi mogla izričito spomenuti instrument za diversifikaciju o kojem Komisija razmatra.

Migracije

Govor von der Leyen dolazi nakon krize u Ceuti, tijekom koje su deseci tisuća migranata ušli na španjolski teritorij, izazvavši tijekom ljeta političke potrese diljem Unije.

Povjerenik za migracije Magnus Brunner predstavio je ostalim povjerenicima izvješće o poukama iz te krize tijekom ovomjesečnog seminara Kolegija povjerenika. Bio je jedini povjerenik koji je održao takvo izlaganje, rekao je jedan europski dužnosnik za POLITICO.

Očekuje se da će von der Leyen u govoru pozvati na jačanje Frontexa, agencije EU-a za zaštitu granica. To uključuje više nego utrostručenje broja pripadnika europske granične i obalne straže, s današnjih približno 7800 na 30.000, kao i moguće proširenje Frontexova mandata i ovlasti, prema riječima troje dužnosnika. Time bi agencija mogla dobiti ulogu u takozvanim centrima za povratak u trećim zemljama.

Dvoje dužnosnika također je reklo da bi von der Leyen mogla otvoriti mogućnost financiranja granične infrastrukture – drugim riječima, ograda – novcem EU-a, što bi predstavljalo značajnu promjenu stajališta Komisije. Jedan dužnosnik rekao je i da bi mogla predložiti korištenje sredstava Unije kako bi se državama članicama pomoglo financirati centre za povratak izvan EU-a.

No najkontroverznija ideja koja se razmatra za govor, prema riječima visokog diplomata i jednog dužnosnika EU-a, jest uspostava europskog okvira za situacije masovnog migracijskog pritiska koji bi omogućio suspenziju dijela pravila o azilu i brži povratak migranata. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis nedavno je iznio sličnu ideju u autorskom tekstu za POLITICO.

Obrana

Očekuje se da će obrana i sigurnost također zauzeti istaknuto mjesto u govoru, dok se početkom listopada očekuje dugo najavljivana Sigurnosna strategija.

Strategija je prvotno trebala uslijediti nakon NATO-ova samita u Ankari u srpnju, a njezina odgoda potaknula je očekivanja da će von der Leyen iskoristiti govor kako bi preduhitrila objavu dokumenta i predstavila neke od njegovih ključnih ideja i prioriteta.

Komisija priprema i ažuriranu politiku prema Arktiku, čije se predstavljanje trenutačno očekuje 20. listopada i koja je preimenovana u Strategiju za sjeverno susjedstvo i Arktik kako bi odražavala širi geografski fokus. Von der Leyen nedavno se vratila s Grenlanda, rekavši da Europa želi biti „aktivnije uključena na Arktiku“.

Budući da će govoru prisustvovati kanadski premijer Mark Carney, jedan dužnosnik EU-a rekao je da bi von der Leyen zajedno s Ottawom mogla najaviti inicijativu za sigurnost na Arktiku.

„Sigurnost i obrana uvijek su područje u kojem se najbolje snalazi“, rekao je dužnosnik.

Drugi visoki dužnosnik istaknuo je da von der Leyen ugošćuje Carneyja, a „dobar domaćin“ daje darove, premda nije mogao reći kakvi bi to politički darovi mogli biti.

Društvene mreže

Von der Leyen potvrdila je da će govor iskoristiti za predstavljanje planova o dobnom ograničenju za korištenje društvenih mreža, a zakonodavni prijedlog mogao bi biti predstavljen istoga dana. Morat će odgovoriti na brojna složena pitanja, među kojima su određivanje minimalne dobi i hoće li državama EU-a biti dopušteno da same određuju dobnu granicu.

Prošlog tjedna, tijekom ministarske večere u Dublinu, države članice nisu se uspjele dogovoriti oko dobne granice, rekla su trojica dužnosnika za POLITICO.

POLITICO je u ponedjeljak izvijestio da će Komisija u četvrtak predstaviti novi europski zakon EU KIDS Act. Prijedlogom se želi uspostaviti višerazinski sustav pristupa društvenim mrežama uz roditeljski nadzor za djecu mlađu od 15 godina.