Europska unija ide u dodatno pooštravanje migracijske politiku: Razmatraju se tri opcije

Očekuje se da će Europska komisija dodatno pooštriti svoju migracijsku politiku nakon krize u Ceuti, a velike promjene trebale bi biti usvojene u nadolazećim mjesecima. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen mogla bi ih najaviti već ovog tjedna u govoru o stanju Unije.

Događaji od 30. srpnja predstavljali su najveći priljev neregularnih migranata posljednjih godina, kada je oko 80.000 ljudi u samo jednom danu ušlo u španjolsku enklavu, što je dodatno ojačalo već jasno izraženu političku inicijativu za pooštravanje migracijskih pravila u zakonodavstvu na razini cijelog EU-a.

Unatoč kontinuiranom padu broja neregularnih prelazaka granice i zahtjeva za azil u EU-u od 2023., trenutačno su na stolu tri nove mogućnosti za jačanje vanjskih granica Unije i povećanje broja povrataka neregularnih migranata, prema riječima nekoliko dužnosnika EU-a, diplomata i zastupnika u Europskom parlamentu koji su razgovarali s Euronewsom.

„Prizori koje smo vidjeli ovog ljeta previše su uznemirujući za Europljane“, rekao je jedan dužnosnik EU-a. „Sasvim je sigurno da se mora najaviti nešto veliko u vezi s migracijama.“

Opcije se međusobno ne isključuju, pa bi von der Leyen u konačnici mogla odlučiti provesti više njih.

Privremena suspenzija prava na azil

Najradikalniji prijedlog o kojem se trenutačno raspravlja odnosi se na privremenu suspenziju pravila o azilu u slučajevima iznenadnih dolazaka velikog broja ljudi.

To bi značilo da države EU-a više ne bi bile obvezne obrađivati zahtjeve za azil osoba koje su neregularno ušle na njihov teritorij u okolnostima poput onih zabilježenih u Ceuti.

„O toj se ideji raspravlja i predstavljala bi značajnu promjenu“, rekao je drugi dužnosnik EU-a za Euronews.

Prema trenutačnim pravilima, svaki strani državljanin koji se nalazi u nekoj zemlji EU-a ima pravo zatražiti azil, bez obzira na način na koji je ušao u Europu, a njegov se zahtjev procjenjuje pojedinačno.

Za tu se promjenu zalažu neke države članice koje su posljednjih godina već uvele slične mjere.

Grčka je u srpnju 2025. na tri mjeseca obustavila obradu zahtjeva za azil migranata koji su morem stizali iz Libije, dok je Poljska od ožujka 2025. uvela sličnu zabranu za migrante koji prelaze granicu iz Bjelorusije.

Bio bi to još jedan korak prema ograničavanju prava na azil nakon što su nova pravila, koja su stupila na snagu prošlog lipnja, ubrzala postupak odobravanja azila uvođenjem „graničnog postupka“ za osobe koje dolaze iz zemalja koje se smatraju sigurnima.

Veće ovlasti za Frontex

Želja Europske komisije da poveća ovlasti i broj zaposlenih u agenciji za zaštitu granica Frontex nije nova, ali događaji u Ceuti dali su joj novi zamah, rekao je jedan dužnosnik EU-a.

Von der Leyen je u srpnju 2024., tijekom govora u Europskom parlamentu uoči reizbora, obećala utrostručiti broj zaposlenih u Frontexu, čime bi agencija trebala imati 30.000 službenika. Frontex bi u sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU-a trebao dobiti i 12 milijardi eura, dvostruko više nego prije.

Do kraja godine očekuje se opsežna reforma mandata agencije, iako detalji još nisu poznati.

„Promjene bi mogle uključivati sudjelovanje u vraćanju migranata, širu suradnju s trećim zemljama i aktivniju ulogu u nadzoru“, rekao je dužnosnik Frontexa za Euronews, dodajući da će konkretan prijedlog vjerojatno biti predstavljen u listopadu.

U ovoj fazi čak ni upravni odbor agencije nije u potpunosti upoznat s planovima Komisije, a ured Ursule von der Leyen nije obavijestio ravnatelja Hansa Leijtensa o sadržaju govora.

„Glavno je pitanje hoće li Frontex moći preuzeti ovlasti nacionalnih tijela u kriznim situacijama poput one u Ceuti“, rekao je za Euronews visoki zastupnik u Europskom parlamentu upoznat s tim pitanjem, izrazivši sumnju da bi se to moglo dogoditi.

Agencija bi umjesto toga mogla dobiti ulogu u deportiranju neregularnih migranata u treće zemlje koje nisu njihove zemlje podrijetla, što je predviđeno novom Uredbom o vraćanju, koja bi trebala biti službeno usvojena na jesen.

Novac EU-a za centre za povratak migranata

Centri za deportaciju, čije osnivanje omogućuje nova uredba, još su jedno područje u kojem bi Komisija mogla poduzeti znatan korak.

Zakonodavstvo državama članicama daje široku autonomiju u sklapanju sporazuma s trećim zemljama koje bi trebale biti domaćini takozvanih „centara za povratak“. Pet država članica EU-a već vodi napredne pregovore s nekoliko partnerskih zemalja, čija imena nisu objavljena, s ciljem pokretanja deportacija do 2026. godine.

Trenutačna pravila ne predviđaju financijsko sudjelovanje EU-a u tim sporazumima. Od nacionalnih vlada očekuje se da u cijelosti financiraju centre, a partnerskim zemljama mogu ponuditi i dodatna financijska sredstva, trgovinska partnerstva ili druge poticaje.

Velika novost moglo bi biti obećanje da će se ti centri financirati iz proračuna EU-a, pri čemu prijedlog Komisije za razdoblje od 2028. do 2034. predviđa 74 milijarde eura za upravljanje migracijama.

„Većina država članica izrazila je zanimanje za ovakve projekte. Ne može se isključiti mogućnost njihova zajedničkog financiranja u budućnosti“, rekao je dužnosnik EU-a za Euronews, pozivajući se na zajedničko pismo iz lipnja u kojem je 19 država EU-a pohvalilo „inovativna rješenja“ usmjerena na smanjenje neregularnih migracijskih tokova.

Osim potpore većine država članica, sva tri prijedloga podupire i Europska pučka stranka (EPP), što bi moglo olakšati njihovo usvajanje u Europskom parlamentu.

Kao što je bio slučaj sa svim pitanjima povezanima s migracijama tijekom aktualnog saziva, EPP bi mogao osigurati većinu potrebnu za usvajanje promjena uz potporu konzervativnih zastupnika desnice i krajnje desnice.