Špika: Ostaje pitanje je li Ćorić svjesno ili nesvjesno izmjenama zakona otežao ili olakšao posao ekomafiji

Špika se referirao na Ćorićev odgovor saborskom zastupniku Mihaelu Zmajloviću, u kojem je, prema njegovim riječima, Ćorić kazao da bi Zmajlović kao bivši ministar trebao znati kako "stvari funkcioniraju" te kriminal u gospodarenju otpadom opisao kao "lukrativnu djelatnost koja se stalno razvija neovisno o promjenama u zakonima".

Takva izjava, smatra Špika, otvara pitanje načina na koji je sustav gospodarenja otpadom bio reguliran u vrijeme kada je Ćorić bio ministar zaštite okoliša i energetike.

"Ako je Ćorić znao da je kriminal u gospodarenju otpadom lukrativan posao koji se razvija i prilagođava zakonima, a sam kaže da jest, onda se postavlja logično pitanje što je njegovo ministarstvo činilo kako bi takvom kriminalu otežalo ili možda 'pomoglo'", poručio je Špika.

Posebno je izdvojio izmjene Zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2019. godine. Tim je izmjenama iz članka 122. izbrisan stavak 2., kojim je bila propisana obveza uvoznika odnosno izvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku da tri radna dana prije planiranog slanja pošiljke dostavi inspekciji zaštite okoliša informacije o pošiljci.

"Je li se spomenutim brisanjem stavka 2. zapravo olakšalo ekomafiji obavljanje lukrativnog posla", pita Špika.

Naglašava pritom da ne optužuje Ćorića za počinjenje kaznenog djela, nego smatra da bi razloge i posljedice tadašnjih odluka trebalo institucionalno provjeriti.

"Naravno da ne tvrdim kako je ministar Ćorić počinio kazneno djelo, ali tvrdim da je riječ o odluci koja zaslužuje ozbiljnu institucionalnu provjeru, pogotovo danas kada znamo koliko su se i na koje sve načine sustavi prometa i gospodarenja otpadom koristili za nezakonito postupanje. Ako je kriminal s otpadom, kako sam Ćorić kaže, 'lukrativna djelatnost', onda je pravo pitanje zašto se kod donošenja ili mijenjanja propisa nije išlo prema jačanju kontrole i odgovornosti", naveo je.

Špika se osvrnuo i na novi Zakon o gospodarenju otpadom donesen 2021. godine te tvrdi da su njime smanjene novčane kazne za pojedine oblike nezakonitog postupanja s otpadom. Pritom navodi da je minimalna kazna u određenim slučajevima smanjena 15 puta, a maksimalna sedam puta.

"Ako ste svjesni rastućeg kriminala s otpadom, a sam Ćorić kaže da je to 'lukrativni' kriminalni posao u stalnom porastu, onda je pitanje je li se predloženim izmjenama u novom Zakonu svjesno ili nesvjesno otežao ili olakšao 'posao' ekomafiji? Zašto se nije postupalo po logici da, što je veći potencijalni profit kriminalaca, to kontrole i kazne moraju biti jače?", pita Špika.

Upozorava i na ilegalna odlagališta otpada koja su posljednjih mjeseci ponovno u središtu javnosti te smatra da je potrebno utvrditi odgovornost za propise, nadzor i funkcioniranje sustava.

"Zbog svega navedenog pitanja više nisu samo politička. Građani moraju znati tko je mijenjao pravila, tko je znao za rizike, tko je upozoravao, tko je kontrolirao provedbu i, najvažnije, kome su zakonske promjene objektivno olakšale ili otežale 'posao'. Ako su ista osoba i stranka cijelo vrijeme bili na čelu Vlade i parlamentarne većine, onda do odgovora baš i ne bi trebalo biti teško doći", poručio je predsjednik BUZ-a.

Špika zaključuje da bi trebalo provesti neovisnu provjeru odluka i propisa koji su tijekom proteklih godina oblikovali sustav gospodarenja otpadom.

"Kada je u pitanju otpad, posebno onaj toksični, onda više nema mjesta za političku maglu i PR igrice Vlade. Hrvatska treba potpunu i neovisnu provjeru svih odluka, propisa i osoba odgovornih za oblikovanje sustava gospodarenja otpadom koji je pogodovao ekomafiji", poručio je Špika.