Što je potresni "doublet"? Rijetka, ali poznata pojava

Snažno podrhtavanje tla osjetilo se u cijeloj regiji, uključujući glavni grad Caracas, udaljen oko 150 kilometara istočno od epicentara. Brojne zgrade su se urušile, a vlasti upozoravaju da bi broj žrtava mogao doseći i nekoliko tisuća.

Osim snažnog podrhtavanja, očekuje se da su se u pogođenom području dogodila i klizišta te pojava likvefakcije tla – procesa u kojem tlo zbog potresa privremeno gubi čvrstoću i ponaša se poput tekućine.

Potresi su pogodili planinsko područje u kojem su odroni česti, a vrsta sedimenta ispod Caracasa dodatno pojačava seizmičke valove i povećava razaranja.

Što je potresni "doublet"?

Prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS), riječ je o tzv. potresnom dvostrukom udaru (earthquake doublet) – dvama potresima koji se dogode u vrlo kratkom vremenskom razmaku i na maloj udaljenosti jedan od drugoga.

Za razliku od uobičajenog slijeda potresa, u kojem nakon glavnog udara slijede znatno slabiji naknadni potresi, kod dvostrukog udara oba su potresa slične jačine. Iako su međusobno povezani, seizmološki se smatraju zasebnim događajima.

To znači da se seizmički valovi svakog potresa mogu jasno razlikovati po vremenu nastanka ili potječu iz različitih rasjeda, prenosi Independent.

Iako su epicentri u Venezueli udaljeni tek nekoliko kilometara, analiza USGS-a pokazuje da su potresi najvjerojatnije nastali na različitim rasjedima i različitim načinima pucanja stijena.

To se podudara s ranije izrađenim kartama aktivnih rasjeda u tom području koje pokazuju velike horizontalne rasjede povezane s nizom manjih rasjeda različitih smjerova.

Prvi potres vjerojatno je pokrenuo drugi

Znanstvenici smatraju da je prvi potres najvjerojatnije izazvao drugi.

Pomicanje Zemljine kore tijekom prvog udara povećalo je naprezanje na susjednom rasjedu, dok su seizmički valovi dodatno destabilizirali okolne rasjede koji su već bili blizu pucanja.

Rijetka, ali poznata pojava

Potresni dvostruki udari nisu česti, ali nisu ni nepoznati.

Jedan od najpoznatijih dogodio se 2023. godine u Turskoj i Siriji, kada su područje pogodila dva razorna potresa magnitude 7,8 i 7,7 u razmaku od devet sati i na udaljenosti od oko 95 kilometara. Pogodili su oko 14 milijuna ljudi i izazvali golema razaranja.

U Australiji je 1988. godine zabilježen čak i tzv. potresni trostruki udar, kada su se tri snažna potresa dogodila unutar samo pola sata u području Tennant Creeka.

Zašto je Venezuela posebno izložena potresima?

Sinoćnji potresi dogodili su se na kopnenom dijelu granice između Karipske i Južnoameričke tektonske ploče.

Na sjeveru Venezuele te se ploče pomiču jedna uz drugu brzinom od oko 20 milimetara godišnje, pri čemu se Karipska ploča pomiče prema istoku u odnosu na Južnoameričku.

Takvo gibanje stvara velike horizontalne rasjede, među kojima su najpoznatiji Boconó, San Sebastián i El Pilar.

Zbog aktivne granice tektonskih ploča ovo područje često pogađaju plitki potresi, koji mogu izazvati ozbiljna razaranja.

Regija je i ranije bilježila snažne potrese, uključujući potres magnitude 7,7 iz 1900. godine u blizini Caracasa te potres magnitude 6,5 iz 1967. godine.

Zapadno od područja posljednjih potresa granica tektonskih ploča postaje još složenija, zbog čega je to područje posebno sklono čestim plitkim i srednje dubokim potresima.

Tijek događaja pratimo OVDJE.