Sve više mladih Danaca odustaje od krizme u crkvi, biraju sekularnu alternativu: "Nikada nisam vjerovala u Boga"

Iako se Danska često opisuje kao jedna od najsekularnijih europskih zemalja, svake godine tisuće tinejdžera i dalje odijevaju svečanu odjeću i odlaze u crkvu na krizmu.

Prema podacima Danske narodne crkve, 64,2 posto mladih odgovarajuće dobi primilo je krizmu 2025. godine, dok ih je prije deset godina bilo oko 70 posto, piše Euronews.

Sekularna potvrda umjesto crkvene krizme

Petnaestogodišnja Nora Pihl odlučila je da neće pristupiti crkvenoj krizmi jer, kako kaže, nikada nije vjerovala u Boga.

„Nikada zapravo nisam vjerovala u Boga i slične stvari. Iskreno, na početku su mi bili važni pokloni i proslava. Ali kada sam krenula na pripremu, shvatila sam da je to zapravo bilo jako lijepo iskustvo“, rekla je Nora.

Umjesto crkvene krizme odabrala je humanističku krizmu (potvrdu), sekularnu alternativu koju organizira Dansko humanističko društvo. Program uključuje radionice na kojima mladi razgovaraju o etici, identitetu, odnosima i značenju ulaska u odraslu dob, nakon čega slijedi svečana ceremonija.

„Naučiš mnogo o tome kako postati bolja osoba i kako se odnositi prema drugima“, kaže Nora.

Baš kao i kod tradicionalne krizme, nakon nekoliko tjedana pripreme održana je svečanost u dvorani Kraljevske knjižnice u Kopenhagenu, gdje su sudionici, u prisutnosti svojih obitelji, primili diplome kao potvrdu završetka programa.

Tradicija je i dalje važna

Norino iskustvo odražava širi trend u danskom društvu. U zemlji koja je dugo bila kulturno homogena, krizma nije samo pitanje vjere, nego i pripadnosti te važan društveni događaj koji većina mladih dijeli sa svojim vršnjacima.

Iz Danske narodne crkve ističu kako je upravo snažna društvena dimenzija jedan od razloga zbog kojeg stopa krizmanika i dalje ostaje relativno visoka. Norin otac Martin Pihl priznaje da njegova obitelj nije smatrala kako je obred nužan, ali da bi bilo neobično potpuno preskočiti takvu životnu prekretnicu.

„Nismo mislili da je nužno prolaziti kroz neki ritual. Ali gotovo svi nešto obilježe ili dobiju, pa bi bilo neobično da ona nema ništa. Vidim koliko joj je to značilo i mislim da je to zaista odlična stvar“, rekao je.

Iako nije pristupila crkvenoj krizmi, Nora je ipak nosila bijelu haljinu, tradicionalnu odjeću koja se u Danskoj veže uz ovu svečanost.

Proslave sve skuplje

Koliko je krizma važan društveni događaj pokazuje i činjenica da su proslave posljednjih godina postale sve raskošnije.

„Mislim da ljudi danas imaju više novca. Ponekad se pretjeruje pa djeca dolaze limuzinama ili čak helikopterima“, kaže Martin Pihl.

Prema istraživanju banke Nordea iz 2025. godine, danski roditelji u prosjeku potroše oko 39.000 danskih kruna (oko 5.160 eura) na proslavu krizme svog djeteta.

Crkva i dalje važan dio identiteta

Iako broj mladih koji biraju sekularne alternative postupno raste, kršćanska krizma i dalje je daleko najčešći izbor.

Osim humanističke potvrde, neki mladi odlučuju se za programe posvećene odrastanju, identitetu, partnerskim odnosima, seksualnosti i pristanku.

Premda mnogi Danci religiju danas doživljavaju više kao kulturnu ili privatnu stvar nego kao središnji dio svakodnevnog života, Evangeličko-luteranska crkva i dalje je snažno povezana s nacionalnim identitetom te važnim životnim događajima poput krštenja, krizme, vjenčanja i sprovoda.

Prema podacima za 2026. godinu, oko sedam od deset stanovnika Danske i dalje su članovi nacionalne crkve.