Europska zemlja gradi otok za 35.000 stanovnika, nasip dug 7 km štitit će ga od porasta razine mora

Danski parlament odobrio je projekt u lipnju 2021. godine s 85 glasova za i 12 protiv, što je bio jedan od rijetkih političkih konsenzusa u zemlji. Prema tehničkoj dokumentaciji, gradnja je počela u listopadu 2022. godine, a prvi dio projekta dovršen je 2024.

Druga faza izgradnje premašila je 50 posto dovršenosti već u kolovozu 2025., kada je završeno 5,2 od planiranih 8,6 kilometara kamenog nasipa.

Kako piše Time, koncept projekta je jednostavan, ali ambiciozan – iskoristiti višak zemlje s građevinskih radova diljem regije za stvaranje 275 hektara novog kopna.

Projekt vodi javna tvrtka By & Havn, upravitelj luke Kopenhagen, dok je glavni izvođač radova Per Aarsleff A/S. Ukupna investicija procjenjuje se na 20 milijardi danskih kruna, odnosno oko 2,7 milijardi eura.

Financiranje projekta zamišljeno je kao samoodrživo jer će By & Havn prodajom parcela na novom otoku vratiti uloženi novac.

Kad se očekuje potpuno formiranje otoka

Materijal za izgradnju dolazi iz drugih građevinskih projekata u Kopenhagenu, a procjenjuje se da će biti iskorišteno oko 80 milijuna tona zemlje. Zbog toga kroz grad svakodnevno prolazi oko 350 kamiona, što izaziva kritike stanovnika pogođenih četvrti.

Zbog ogromne količine materijala zatrpavanje će trajati gotovo 30 godina, a potpuno formiranje otoka očekuje se tek 2050. godine.

Osim stambene funkcije, Lynetteholm će služiti i kao klimatska obrana Kopenhagena. Danska se suočava sa sve većim rizikom od olujnih udara i poplava, a razina Baltičkog mora porasla je za 17 centimetara od 1900. godine.

Umjetni poluotok trebao bi djelovati kao prirodna barijera koja će zaustavljati poplavne valove prije nego što dosegnu stare dijelove grada.

Kakav je plan

Bivši danski premijer Lars Løkke Rasmussen još je 2018. izjavio da se Kopenhagen brzo razvija i da mu ponestaje raspoloživog zemljišta, pa projekt istodobno rješava problem nedostatka prostora i klimatske zaštite.

Projekt uključuje i proširenje kopenhaškog metroa te izgradnju lučkog tunela koji će povezati četvrti Nordhavn i Refshaleøen.

Na projektu rade arhitektonski studiji COWI, Arkitema i Tredje Natur. Planirano je da otok ima 35.000 stanovnika i isto toliko radnih mjesta.

Ključni podaci projekta:

• površina: 275 hektara (oko 385 nogometnih igrališta)
• količina zemlje: 80 milijuna tona
• duljina kamenog nasipa: 8,6 kilometara
• ulaganje: 20 milijardi danskih kruna (2,7 milijardi eura)
• planirani broj stanovnika: 35.000
• planirani broj radnih mjesta: 35.000
• završetak nasipavanja: 2050. godina

Međunarodne kritike zbog "zelenog pranja"

Iako projekt ima snažnu političku podršku u Danskoj, suočava se s međunarodnim kritikama. Koalicija Clean Baltic upozorila je 2023. da bi umjetni poluotok mogao usporiti dotok slane i kisikom bogate vode u Baltičko more.

Procjenjuje se da bi protok mogao biti smanjen za oko 0,5 posto, što se možda čini malo, ali stručnjaci upozoravaju da je Baltičko more zatvoren sustav u kojem i male promjene mogu imati ozbiljne posljedice za ekosustav.

Švedska je zbog toga uložila formalne prigovore, pozivajući se na Espoo konvenciju o prekograničnim utjecajima na okoliš.

Kritičari također optužuju Dansku za “zeleno pranje”, tvrdeći da projekt daje prednost lokalnoj zaštiti Kopenhagena nauštrb regionalnog ekosustava Baltika.

Danske vlasti tvrde da će kvaliteta vode za kupanje uz obalu Kopenhagena ostati očuvana, no rasprave o utjecaju projekta na okoliš i dalje traju.