Sve više osuda iz Europe na račun Srbije: „Sve se to događalo pred njihovim očima"

Ispraćaj Ratka Mladića — kojem su u Beogradu prisustvovale tisuće ljudi — izazvao je osude iz Bruxellesa, koji je već u sukobu sa Srbijom zbog nazadovanja demokracije, gušenja slobode medija i neovisnosti pravosuđa te odbijanja da uvede sankcije Rusiji zbog rata protiv Ukrajine.

„Svako veličanje ratnih zločinaca, poricanje genocida i revizionizam u suprotnosti su s najtemeljnijim europskim vrijednostima i za njih nema mjesta u EU-u ni u državama kandidatkinjama za članstvo“, rekao je u ponedjeljak u priopćenju Christian Wigand, glasnogovornik Europske službe za vanjsko djelovanje, dok je europska povjerenica za proširenje Marta Kos otkazala planirani posjet Beogradu ovoga tjedna zbog, kako je rekla, „veličanja“ Mladića.

Srbijanska vlada službeno je priopćila da nije sudjelovala u organizaciji pogreba, no Mladićevo tijelo prevezeno je vladinim zrakoplovom, a pripadnici Vojske Srbije pratili su lijes do njegova posljednjeg počivališta dok je vojni orkestar svirao posmrtni marš. Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije — bliski saveznik srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića — predvodio je misu zadušnicu, tijekom koje je Mladićev lijes bio prekriven srpskom zastavom.

Ministri na obredu

Na obred u crkvi Svetog Luke u ponedjeljak su došli i visoki srbijanski dužnosnici, među njima ministar obrane Bratislav Gašić i ministar pravosuđa Nenad Vujić. Prisustvovao je i predsjednikov sin Danilo Vučić, kao i ruski veleposlanik Aleksandar Bocan-Harčenko, piše POLITICO.

Vučić, populistički nacionalist koji je predsjednik Srbije od 2017., nije došao na pogreb jer se sastao s predsjednikom Uzbekistana Šavkatom Mirzijojevim, a u svojim javnim izjavama nije spomenuo ni Mladića ni pogreb.

Vučić se u Bruxellesu često predstavlja kao pragmatični tehnokrat, dok Srbija nastavlja proces pristupanja EU-u, započet 2014. godine. No kritičari i organizacije za ljudska prava optužuju ga da dopušta — a ponekad i potiče — jačanje nacionalizma u zemlji.

Vujić, ministar pravosuđa, u petak je branio pravo građana Srbije da odaju počast Mladiću, istaknuvši da „kazna završava smrću“.

Od Mladićeve smrti diljem Beograda pojavili su se murali njemu u čast, a u subotu je organizirano javno bdjenje. Nogometni derbi između dvaju najvećih srbijanskih klubova, Partizana i Crvene zvezde, u nedjelju je počeo transparentom s njegovim likom i porukom „Pravac Potočari!“ — jezivom aluzijom na Mladićevo zauzimanje istočnobosanskog sela u kojem su tisuće Bošnjaka po kratkom postupku pogubljene.

Osuda iz susjednih zemalja

Susjedne Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina te Kosovo osudili su događaje. Bosna i Hercegovina — zemlja koja je najteže pogođena njegovim kampanjama etničkog čišćenja — podnijela je kaznene prijave protiv osoba koje su nakon njegove smrti promovirale Mladićev lik, što je u toj zemlji kažnjivo zakonom.

Za građane Srbije koji su godinama gledali kako uzastopne vlasti rehabilitiraju Mladića i pretvaraju ga u branitelja srpskog naroda — dok se njegovi zločini u službenim prikazima umanjuju ili poriču — ogorčenje EU-a stiglo je prekasno.

„Prilično je iritantno čitati izjave stranih aktera koji izražavaju šok zbog toga što autoritarni, nacionalistički režim instrumentalizira pogreb osuđenog ratnog zločinca“, rekao je Srđan Majstorović, predsjednik Upravnog odbora Centra za europske politike u Beogradu.

„Sve se to događalo pred njihovim očima, tako da nema mjesta iznenađenju“, nastavio je, istaknuvši da je Bruxelles Vučića predstavljao kao „ključnog za napredak zemlje“.

Pismo Ursuli von der Leyen i Marti Kos

Nekoliko dana prije pogreba 29 zastupnika u Europskom parlamentu iz pet političkih skupina uputilo je pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i Marti Kos, tražeći od Bruxellesa da zamrzne sve pretpristupne isplate Srbiji. Pritom su se pozvali na izvješća prema kojima je Srbija koristila špijunski softver protiv studentskih vođa, aktivista i oporbenih političara.

Optužbe o korištenju špijunskog softvera pojavile su se nakon gotovo dvije godine studentskih prosvjeda protiv Vučićeve vlasti. Prosvjedi su počeli nakon što je u studenome 2024. u Novom Sadu došlo do urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora, pri čemu je poginulo 16 ljudi, a prerasli su u najveći kontinuirani izazov Vučićevoj vlasti.

Srbija od prosinca 2021. nije otvorila novo pregovaračko poglavlje s EU-om. Proces blokira osam država članica zbog stanja vladavine prava u Srbiji i njezina odbijanja da uvede sankcije Rusiji zbog sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.

Iako su kandidature pokrenule mnogo kasnije, Ukrajina i Moldova sada su ispred Srbije u procesu pristupanja, dok se susjedna Crna Gora naširoko smatra glavnim favoritom za sljedeću članicu Unije.