EU strahuje od oružja koje se s ukrajinske bojišnice vraća u Europu: "Rizik je..."

O tom će se pitanju raspravljati i među veleposlanicima država članica, dok europske vlasti pokušavaju poboljšati praćenje oružja koje ulazi na teritorij EU-a, piše Euronews.

U dokumentu se navodi kako zasad nema dokaza da su osobe kod kojih je pronađena vojna oprema povezane s organiziranim krijumčarenjem. Ipak, slučajevi predstavljaju potencijalni rizik da se vojna oprema i drugi predmeti s bojišta počnu prenositi iz Ukrajine u EU.

Posebna pozornost na ruske borce

Posljednjih mjeseci neke su članice EU-a tražile zabranu ulaska bivšim i sadašnjim ruskim borcima zbog mogućih sigurnosnih prijetnji, uključujući njihovu potencijalnu povezanost sa sabotažama i hibridnim napadima u Europi.

Takva je mjera bila uključena u 21. paket sankcija, ali je njezin opseg naknadno ublažen nakon protivljenja Francuske i Italije.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas početkom mjeseca rekla je da postoji široka podrška za zabranu izdavanja viza ruskim borcima. Tema je ponovno aktualizirana nakon pokušaja napada dronom u Leipzigu, u kojem je jedan od osumnjičenih navodno ušao u schengenski prostor s turističkom vizom koju mu je izdala Italija.

Estonija je u međuvremenu pokrenula operaciju razmjene obavještajnih podataka s drugim državama na istočnom krilu EU-a kako bi se uskladile odluke o zabrani ulaska osobama identificiranima kao ruski borci.

U dokumentu se upozorava i na strane borce, uključujući dobrovoljce i plaćenike. Oni, navodi se, tijekom boravka u ratnoj zoni stječu vojna znanja i iskustvo koja bi nakon povratka mogli iskoristiti za kriminalne aktivnosti ili terorizam.

Rizik se odnosi i na povratak Ukrajinaca

Međutim, zabrinutost europskih vlasti ne odnosi se samo na ruske borce. Posebna pozornost posvećena je i Ukrajincima koji se vraćaju s bojišta, osobito u državama koje su primile velik broj ukrajinskih izbjeglica, poput Njemačke, Poljske i Češke.

Vlasti tih zemalja upozoravaju da je riječ o pitanju sigurnosti cijelog EU-a jer su članice Schengenskog prostora. Istodobno, procjenjuje se da vojnici koji se nakon borbi vraćaju svojim obiteljima vjerojatno neće legalno prodavati oružje koje eventualno donesu sa sobom.

Prema izvješću Global Initiative Against Transnational Organized Crime objavljenom u ožujku, trenutačno nema značajnog priljeva oružja iz Ukrajine u susjedne države. Ipak, širenje oružja i dalje predstavlja "strukturni rizik".

Ukrajina je već uspostavila nacionalnu kontakt-točku za vatreno oružje koja Europolu dostavlja podatke o zaplijenjenom, ukradenom ili izgubljenom oružju.

Europol bi do prvog tromjesečja 2027. trebao uspostaviti poseban centar za vatreno oružje kako bi se poboljšala analiza i razmjena podataka o zaplijenjenom oružju.

Kijev bi do kraja ove godine trebao donijeti i poseban plan za borbu protiv krijumčarenja vatrenog oružja, po uzoru na sličan model koji je već uveden na zapadnom Balkanu. Pitanje kontrole oružja uključeno je i u pregovore o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji.

Europska agencija za zaštitu vanjskih granica Frontex također je graničnim policajcima i carinskim službenicima izdala posebne upute o mogućem preusmjeravanju vatrenog oružja, s posebnim naglaskom na ukrajinsku granicu.

U povjerljivom dokumentu Vijeća EU-a zaključuje se da je jedan od najvažnijih dugoročnih sigurnosnih izazova povezanih s ratom u Ukrajini upravo širenje i preusmjeravanje vatrenog oružja i drugog lakog naoružanja. Dosad je, navodi se, zaplijenjeno relativno malo oružja i zabilježen je mali broj uhićenja.