Rusija uzvraća Ukrajini novom strategijom: "Žele nas paralizirati i izolirati"

Od početka sveobuhvatne invazije 2022. u ruskim napadima oštećeno je ili uništeno više od 500 lokomotiva, pri čemu je više od 60 posto njih pogođeno u posljednjih osam mjeseci. Ukrajinske željeznice sada mjesečno ostaju bez 37 do 40 lokomotiva.

Rusko Ministarstvo obrane potvrdilo je da napada vlakove, opisujući te napade kao dio strategije uništavanja ukrajinske logistike koja se koristi za prijevoz stranog oružja namijenjenog ratnim naporima Kijeva.

Ukrajinski dužnosnici tvrde da ta kampanja ima i širi cilj.

"Rusi žele izolirati naše zajednice uz bojišnicu, posijati paniku i strah među već iscrpljenim lokalnim stanovništvom te paralizirati gospodarstvo", rekao je Oleksandr Pertsovskyi, predsjednik uprave ukrajinske državne željezničke kompanije Ukrzaliznytsia.

Rusija je prošle jeseni počela ciljano napadati putničke vlakove nakon što je nabavila antene za mesh mreže, rekao je Pertsovskyi. Ta tehnologija omogućuje dronovima međusobno prosljeđivanje signala ili povezivanje s odašiljačima na tlu u Bjelorusiji ili na okupiranim područjima Ukrajine. Operateri tako mogu upravljati dronovima u stvarnom vremenu unatoč mjerama elektroničkog ratovanja te pogađati pokretne mete poput vlakova.

"Prošle jeseni pogodili su vlak pokraj Lozove, grada u Harkivskoj oblasti, pri čemu je poginulo šest osoba. Od tada smo uveli protokole za evakuaciju. Uspijevamo spasiti većinu ljudi, ali Rusi nastavljaju uništavati naše lokomotive", rekao je.

Većina napada događa se unutar 200 kilometara

Rusija protiv vlakova prvenstveno koristi dronove na mlazni pogon, prijetnju kojoj se Ukrajina još nije uspjela u potpunosti suprotstaviti. Dok ukrajinsko Ministarstvo obrane s proizvođačima protudronskih sustava radi na pronalaženju rješenja, Ukrzaliznytsia razvija integrirani model prijevoza koji bi omogućio prijevoz putnika autobusima kada se vlakovi zaustave ili budu pogođeni.

Većina napada događa se unutar 200 kilometara od crte bojišnice s ruskim snagama ili ruske granice te pogađa područja na istoku i jugu Ukrajine. Međutim, Moskva je u posljednje vrijeme proširila i geografski doseg napada i, prema svemu sudeći, popis ciljeva.

"Rusi sada koriste antene i repetitore u Bjelorusiji kako bi napadali i zapadne regije Ukrajine", rekao je Pertsovskyi.

To se moglo vidjeti prošlog vikenda u blizini poljske granice, gdje je ruski dron pogodio jedan vlak nedugo nakon što je s iste postaje krenuo drugi vlak u kojem su se nalazili europski sigurnosni savjetnici i bivši čelnici, među kojima i bivši britanski premijer Boris Johnson.

Diplomati su u trenutku napada već prešli u Poljsku, no Ukrzaliznytsia je priopćila da postoji velika vjerojatnost da je prava meta drona bio upravo diplomatski vlak, koji je krenuo ranije nego što je bilo predviđeno.

"Posljednji napadi u blizini poljske granice pokazuju da im je dodatni cilj povećati rizike za naše strane goste, partnere, diplomate, političare i novinare... Rusi žele da se i oni boje putovati u Ukrajinu jer ih ljuti činjenica da smo, nakon svih pokušaja izoliranja Ukrajine, i dalje otvoreni i zanimljivi svijetu", rekao je Pertsovskyi.

"Morali smo se dvaput evakuirati"

Yulia Chykolba, direktorica za Ukrajinu pri Centru za informacijsku otpornost (Centre for Information Resilience), na dan napada putovala je drugim vlakom iz Kijeva prema poljskom Chełmu.

"Kasnili smo sedam sati. Morali smo se dvaput evakuirati zbog tog drona u blizini granice", rekla je Chykolba.

Prema njezinim riječima, evakuacija je bila vrlo dobro organizirana. Osoblje je putnicima naredilo da izađu iz vagona i udalje se od vlaka što je više moguće.

"A onda smo vidjeli kako se dron približava. Isti onaj koji je poslije pogodio vlak bliže granici. Svejedno je bilo zastrašujuće", rekla je Chykolba.

Zbog kašnjenja je propustila let. Na svoje konačno odredište u Nizozemskoj stigla je otprilike 12 sati kasnije nego što je planirala.

Ukrajini je potreban novac za popravke, ali i za nabavu kompatibilnih zamjenskih lokomotiva i rezervnih dijelova. Svaka nova lokomotiva stoji oko pet milijuna eura.

"Popravak lokomotiva ključni je prioritet: rezervni dijelovi, materijali i osoblje koje će popravke obavljati 24 sata dnevno. Imamo pouzdane partnere koji nam u tome pomažu, poput Europske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke, ali tempo uništavanja toliko je brz da naša financijska sredstva nisu dovoljna", rekao je Pertsovskyi.

Međutim, problem se ne može riješiti samo novcem. Ukrzaliznytsia koristi širinu željezničkog kolosijeka od 1520 milimetara, za razliku od standardnih 1435 milimetara koji se koriste u većem dijelu Europe. Zbog toga je ograničen broj lokomotiva i drugih željezničkih vozila koje partneri mogu brzo prebaciti Ukrajini.

Sličnu željezničku opremu koriste samo baltičke države i Finska. Litva se obvezala poslati lokomotive Ukrajini u sklopu svog paketa zimske pomoći, a Ukrajina s drugim partnerima radi na osiguravanju dodatne pomoći za željeznicu, rekao je Pertsovskyi.

U međuvremenu Ukrzaliznytsia priprema planove za sve moguće scenarije.

"Imamo različite operativne planove kako bismo održali ravnotežu između sigurnosti i funkcioniranja sustava, ali sigurno ne razmatramo scenarij u kojem bismo stali. Kao što naša zemlja ne razmišlja o odustajanju od borbe, tako ni željeznica, naravno, ne razmišlja o obustavi svojih operacija", rekao je Pertsovskyi.