Vino se nije ovoliko malo pilo od 60-ih, evo i zašto

Svjetska potrošnja vina pala je 2024. godine na najnižu razinu u više od šest desetljeća, objavilo je glavno međunarodno tijelo za sektor vina, podižući pritom zabrinutost zbog novih rizika povezanih s američkim carinama.

Španjolska je proizvela 31 milijun hektolitara, dok je SAD zabilježio pad od 17,2%, na 21,1 milijun hektolitara, uglavnom zbog ekstremnih vrućina.

I proizvodnja i potrošnja pale

Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV) izvijestila je u utorak da je prodaja vina u 2024. pala za 3,3% u odnosu na prethodnu godinu, na ukupno 214,2 milijuna hektolitara. Prema podacima temeljenima na vladinim statistikama, to bi bila najniža prodaja od 1961. godine, kada je iznosila 213,6 milijuna hektolitara. U isto vrijeme, proizvodnja vina također je pala na najnižu razinu u više od 60 godina, smanjivši se za 4,8% u 2024., na 225,8 milijuna hektolitara.

“Savršena oluja” za vinsku industriju

Glavni statističar OIV-a, Giorgio Delgrosso, izjavio je da je vinsku industriju pogodila "savršena oluja", jer zdravstvene zabrinutosti smanjuju potrošnju u mnogim zemljama, a ekonomski čimbenici dodatno pogoršavaju situaciju.

“Osim kratkoročnih ekonomskih i geopolitičkih poremećaja, važno je uzeti u obzir i strukturne, dugoročne faktore koji doprinose padu potrošnje vina”, navodi se u godišnjem izvještaju OIV-a.

Cijene vina također su u porastu: potrošači danas plaćaju oko 30% više za bocu vina nego 2019.–2020., dok je ukupna potrošnja pala za 12% u istom razdoblju, prenosi Guardian.

Pad potrošnje u SAD-u, Kini i Europi

U Sjedinjenim Američkim Državama, koje su i dalje najveće svjetsko tržište vina, potrošnja je pala za 5,8%, na 33,3 milijuna hektolitara.

Delgrosso je upozorio kako bi nove carine koje uvodi predsjednik Donald Trumpmogle postati "još jedna bomba" za vinsku industriju.

U Kini, prodaja je i dalje ispod razine iz razdoblja prije pandemije, dok je u Europi, koja čini gotovo polovicu svjetske potrošnje, zabilježen pad od 2,8%. U Francuskoj, jednoj od ključnih vinskih zemalja, potrošnja je pala za 3,6%. Španjolska i Portugal su među rijetkim zemljama u kojima je potrošnja porasla.

Proizvodnja pogođena klimatskim promjenama

OIV je izvijestio kako je pad proizvodnje povezan s ekstremnim vremenskim uvjetima – u nekim regijama padale su obilne kiše, dok su druge bile pogođene sušom.

Italija je ostala najveći svjetski proizvođač vina s 44 milijuna hektolitara. Francuska je zabilježila pad proizvodnje od 23%, na 36,1 milijun hektolitara – najniža razina još od 1957. Španjolska je proizvela 31 milijun hektolitara, dok je SAD zabilježio pad od 17,2%, na 21,1 milijun hektolitara, uglavnom zbog ekstremnih vrućina.

Mladi piju znano manje od roditelja

Italija je također i dalje najveći svjetski izvoznik vina, a izvoz je dodatno porastao zahvaljujući popularnosti pjenušavih vina poput prosecca.

Međutim, OIV nije mogao prognozirati hoće li se potrošnja vina ponovno povećati, dok neki akteri iz industrije – poput francuskog lanca vinoteka Nicolas – govore o "generacijskom padu" konzumacije.

“Ljudi više ne piju u slavljeničkom duhu kao nekad, a mladi piju znatno manje od svojih roditelja”, poručili su iz tvrtke Nicolas.

Ipak, dodaju i pozitivnu notu: “Ljudi piju manje – ali kvalitetnije. Spremni su potrošiti više za bolje vino.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.