Zašto Rusija šalje relikvije mrtvih knezova i svetaca na bojišnicu?

Dok se ruske snage na bojišnici u istočnoj Ukrajini pripremaju za još jednu zimu, dobivaju neobičan oblik potpore: posmrtne ostatke kneza-ratnika koji se za Moskvu borio prije više od šest stoljeća.

Dio posmrtnih ostataka Dmitrija Donskog, kneza koji se u Rusiji slavi zbog pobjede u Kulikovskoj bitci 1380. godine, početkom rujna poslan je na bojišnicu, a sada se prenosi od jedne do druge vojne baze na područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom, piše CNN.

Vojni odjel Moskovskog patrijarhata, crkvenog vodstva Ruske pravoslavne crkve, priopćio je da će "sveti zapovjednik" nevidljivo stajati "rame uz rame" s ruskim vojnicima. Crkva je dodala da je relikvija, dio njegove desne ruke, upravo ona ruka kojom je Donski držao mač u Kulikovskoj bitci.

Slanje vjerske relikvije na bojišnicu može djelovati neobično, no otkako je Rusija 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu, Moskva nastoji iskoristiti sva raspoloživa sredstva u dugotrajnom i krvavom ratu iscrpljivanja. Među njima je i korištenje vjerske simbolike kako bi se ruska strana prikazala kao "pravedna" i kao ona koja ima božansku potporu. Zbog toga je odnos Kremlja i Ruske pravoslavne crkve postao bliskiji nego ikad.

"Crkva se praktički stopila s državom do te mjere da ih je gotovo nemoguće razlikovati", rekao je Sergej Čapnin, stručnjak za religiju i direktor komunikacija Centra za pravoslavne kršćanske studije Sveučilišta Fordham.

"Po mom mišljenju, dosegnuta je maksimalna razina bliskosti."

"Mobilizacijski mit"

Slanje svetih relikvija vojnicima dugogodišnja je praksa u pravoslavnom kršćanstvu.

"Ta kombinacija svetoga i materijalnoga privlači pozornost", rekao je Čapnin. "Naravno da propaganda to koristi."

Posmrtni ostaci Donskog nose i suvremenu poruku, kažu stručnjaci.

"On sam nije bio agresor, nego branitelj domovine", rekao je Čapnin za CNN. Iz perspektive vlasti, "vrlo je važno pokazati da Rusija nije agresor, da mi branimo svoj teritorij".

Čapnin je to nazvao "mobilizacijskim mitom".

"Ti mitovi, koji povezuju različita vremena i razdoblja, mogu vrlo snažno djelovati na svijest masa", rekao je, dodajući da se relikvije predstavljaju kao svojevrsni "magični artefakt".

Mitropolit Vladimir, pravoslavni čelnik u Donjecku i Mariupolju kojeg je postavila Rusija, rekao je da će relikvija pomoći vojnicima i civilima da "mobiliziraju i svoju duhovnu i fizičku snagu" te da "pobijede neprijatelja".

Donski nije prvi svetac-ratnik na kojeg se Rusija poziva tijekom rata u Ukrajini. Relikvije kneza Aleksandra Nevskog, još jednog srednjovjekovnog vladara koji je postao simbol ruske vojne slave, također su ranije ove godine odnesene vojnicima.

I trenutak u kojem su posmrtni ostaci Donskog poslani na bojišnicu pokazao se pogodnim. Knezovi posmrtni ostaci pronađeni su tijekom restauratorskih radova u Arkanđelskoj katedrali u Kremlju u kolovozu, nekoliko tjedana nakon nepotvrđenih izvješća da su relikvije Nevskog izgubljene.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pronalazak ostataka – čija je lokacija bila poznata još od njihova pokopa – nazvao je "apsolutno jedinstvenim" i "čudesnim otkrićem". Patrijarh Kiril, čelnik Ruske pravoslavne crkve koji podupire Kremlj, opisao ga je kao "poseban znak Božje providnosti".

No za svećenika Aleksandra Zanemonca, pravoslavnog svećenika i povjesničara rođenog u Moskvi, koji je godinama živio u inozemstvu prije nego što je nakon ruske invazije na Ukrajinu trajno napustio Rusiju, to otkriće "nema nikakve veze s kršćanstvom".

"To je nedvojbeno iskorištavanje kršćanstva i iskorištavanje Crkve u 'domoljubne' svrhe."

U Crkvi koja ima relativno malo aktivnih vjernika, ali snažnu potporu države, interesi se uglavnom usklađuju s državnim interesima, rekao je, nazvavši korištenje posmrtnih ostataka "ciničnom računicom".

"Mi smo Rusi. Bog je s nama"

Iako nekima sve to može djelovati cinično, mnogi na bojišnici okreću se Bogu.

"Ne razgovaramo svi s Bogom kada stvari idu dobro, ali svi razgovaraju s Bogom kada stvari krenu loše", rekao je za CNN bivši ruski vojnik koji se ranije borio u Ukrajini.

Opisao je improvizirane crkve izgrađene od materijala koji su vojnicima bili dostupni, vojnike koji se mole prije svake misije te svećenike koji redovito posjećuju vojne postrojbe i bolnice.

"Kao što posvuda treba biti poljska kuhinja, tako treba biti i svećenik", rekao je, citirajući popularnu rusku izreku: "Mi smo Rusi. Bog je s nama."

Ruski vojnik koji trenutačno služi u Zaporiškoj oblasti također je mogućnost razgovora sa svećenikom, molitve ili dodirivanja svetog predmeta opisao kao "ozbiljnu moralnu potporu".

Dok rat ulazi u petu godinu, bez naznaka skorog završetka, vojnici kažu da pritisak raste.

"Situacija je općenito napeta i s vremenom postaje samo gora", rekao je za CNN ruski zapovjednik u Donbasu.