Zelenski je jedna od najvećih prepreka za mir, kaže bivša glasnogovornica ukrajinskog predsjednika

Najbitnije točke intervjua Juliije Mendel i Tuckera Carlsona sažeo je istraživački novinar Thomas Fazi.

Tko je Iuliija Mendel?

Mendel je rođena 1986. godine u ukrajinskom gradu Heničesku, u Hersonskoj oblasti, u tadašnjem Sovjetskom Savezu.

U svibnju 2019., neposredno prije nego što je postala glasnogovornica Zelenskog, sudjelovala je u pisanju važnog članka za New York Times o aferi Hunter Biden–Burisma. Taj je članak doveo do toga da Bidenova administracija prekine komunikaciju s New York Timesom.

U svakom slučaju, u lipnju 2019., odmah nakon izbora Volodimira Zelenskog, Mendel je počela raditi kao njegova glasnogovornica. Izabrana je kroz otvoreni natječaj među 4000 kandidata, dvije godine je radila izravno sa Zelenskim i u početku mu je bila iskreno odana. S njim je radila do srpnja 2021. Podržala ga je kada je Rusija pokrenula invaziju 2022. i bila zahvalna što je ostao u zemlji. No od tada su se njezini stavovi o ukrajinskom predsjedniku radikalno promijenili. Naglašava da nema osobnu osvetu protiv njega, ali vjeruje da je Zelenski „jedna od najvećih prepreka miru danas”.

Osobnost i stil vodstva Zelenskog

Opisuje čovjeka potpuno drukčijeg od njegove javne slike. Kaže da je „emocionalno nekontroliran”, često histeričan, da se prema ljudima odnosi kao prema potrošnoj robi i da mu nedostaje istinska empatija. Njegove izvanredne glumačke sposobnosti donijele su mu golemu podršku Zapada 2022., ali ona tvrdi da „njegova gluma nema nikakvu stvarnu sadržinu”. Dvije fraze koje je navodno neprestano ponavljao otkrivaju njegov svjetonazor: „Ukrajina nije spremna za demokraciju” i „diktatura je red”.

Komunikacijska operacija bila je kaotična. Zelenski i tadašnji šef njegova ureda Andrij Jermak — kojeg je Zelenski smijenio 2025. nakon korupcijske istrage — stalno su si proturječili, mijenjali strategije i raspoloženja bez upozorenja te stvarali atmosferu trajne panične aktivnosti koja nije donosila nikakve rezultate. Opisuje ih kao „zloćudne i paranoidne narcise”, pri čemu je Jermak bio paranoičniji od njih dvojice. Zelenski je imao vizije, a Jermak je nalazio načine da ih provede — gotovo nikada kroz legitimnu politiku.

Kada su rejtingi počeli padati, a njezin tim tvrdio da jednostavno nema pozitivnih rezultata za komuniciranje, Zelenski je potpuno odbacio tu premisu: „Nije važno što se događa. Najvažnije je da imamo 1000 govorećih glava, i ako 1000 govorećih glava govori pozitivne stvari, onda se pozitivne stvari događaju.” Kada je jedan kolega uzvratio konkretnim primjerom neispunjenih obećanja raseljenim obiteljima iz Donbasa, Zelenski je navodno lupio šakom o stol i rekao: „Treba mi Goebbelsova propaganda. Trebaju mi tisuće govorećih glava Goebbelsove propagande.”

Zelenskijeva predratna prošlost i odnos s Rusijom

Mendel opisuje Zelenskijevu prošlost kao duboko povezanu s Rusijom. Karijeru i prvo značajno bogatstvo izgradio je nastupajući za rusku publiku i medije. Kada je Rusija anektirala Krim i kada je 2014. izbio rat u Donbasu, on je bio u Rusiji završavajući film — činjenica koju je kasnije i sam javno priznao. Još ozbiljnije, tvrdi da je posjedovao nekretnine na Krimu te da je u svibnju 2014. tamo ljetovao pod ruskom kontrolom, družeći se s prijateljima iz svoje produkcijske kuće Kvartal 95, očito ravnodušan prema aneksiji. Kao izvor navodi osobu koja je tada radila za njega na renovaciji te nekretnine.

Na predsjedničkim izborima 2019. nastupio je izričito kao kandidat mira, obećavajući da će „kleknuti pred Putina” kako bi zaustavio rat, branio pravo Ukrajinaca da govore ruski i zagovarao prijateljske odnose s Rusijom. Kaže da su upravo zato ljudi glasali za njega — nitko nije želio rat.

Pitanje NATO-a

Bila je prisutna na sastanku u Parizu u prosincu 2019., gdje je Zelenski imao privatni razgovor s Putinom i, prema njezinim riječima, osobno mu obećao da Ukrajina nikada neće ući u NATO, uz obrazloženje da zemlja nije ekonomski ni institucionalno spremna te da ne postoji domaći konsenzus za članstvo. Naglašava da to nije bio politički ili osobni stav nekog pojedinog zapadnog lidera — nego jednostavno realnost.

Zaokret je uslijedio kasnije kada je Zelenski, promatrajući pad vlastite popularnosti, u jednom TV intervjuu spontano upitao zašto Ukrajina nije u NATO-u. Nacionalistička publika je zapljeskala, a on je slijedio taj pljesak. Od tada je stalno pojačavao retoriku, predstavljajući članstvo u NATO-u kao uvjet o kojem nema pregovora, iako je — tvrdi ona — znao da je to nemoguće.

Mirovni pregovori i propuštene prilike

Mendel navodi najmanje dva konkretna trenutka kada je rat mogao završiti:

Istanbul, travanj 2022. — razgovarala je s ljudima koji su predstavljali Ukrajinu u tim pregovorima i rečeno joj je da su se dvije strane usuglasile gotovo oko svega. Sam Zelenski je privatno pristao na teritorijalne ustupke — nešto što danas javno tvrdi da je nezamislivo. Tada je stigao Boris Johnson. Obećao je Zelenskom oružje, utjecaj, slavu i mjesto u povijesti kao čovjeku koji je porazio Rusiju. Zelenski je izabrao rat. Napominje da je samo nekoliko dana prije Johnsonova posjeta Zelenski pred kamerama govorio kako će nastaviti pregovore. „Govori se da su to Putinove laži, ali ovu priču su ispričali Ukrajinci”, dodaje ona.

Kraj 2022. — druga prilika za mir propala je kada je Bidenova administracija, prema pisanju New York Timesa, koje je Mendel potvrdila vlastitim informacijama, odlučila podržati Zelenskijev plan nastavka rata unatoč svim dokazima da Ukrajina ne može pobijediti.

Kaže da je pratila oko sedam pokušaja okončanja rata preko različitih posrednika i država, pri čemu je Zelenski svima davao obećanja i svima lagao.

Represija i politička kontrola

Opisuje sustav sveobuhvatne političke kontrole:

• Zastupnik koji je javno pozvao na mirovne pregovore završio je u zatvoru u roku od tri dana pod optužbom za veleizdaju, iako su ljudi iz sigurnosnih službi potvrdili da od 2021. nije imao nikakve kontakte s Rusijom.
• Broj slučajeva veleizdaje višestruko je porastao tijekom rata.
• Kritičare se javno blati kao agente Kremlja — etiketa za koju kaže da će sada biti primijenjena i na nju.
• Blogere koji su dovodili rat u pitanje pozivala je sigurnosna služba i prijetila im optužbama za veleizdaju; barem jedan morao je pobjeći iz zemlje.
• Zelenski koristi bojišnicu kao kaznu, uključujući protiv političkih kritičara. Kaže da su joj insajderi rekli kako je krajem 2023. osobno naredio akcije protiv kritičnih blogera.
• Zelenski sankcionira vlastite građane — što smatra neustavnom mjerom — zamrzavanjem računa i zatvaranjem tvrtki političkih protivnika.
• Bivši predsjednik Porošenko nalazi se pod sankcijama i ne može pristupiti vlastitom novcu.
• Sveprisutna kultura „otkazivanja” pogađa umjetnike, pisce, crkve i povijesne ličnosti zbog bilo kakve, pa i vrlo slabe povezanosti s Rusijom.

Sumnje na korištenje droga

Mendel pažljivo naglašava da nikada osobno nije vidjela Zelenskog kako uzima drogu. Međutim, tvrdi da su joj tijekom godina brojni ljudi — uključujući liječnike, osobe koje ga poznaju 20 ili 25 godina i ljude koji su s njim provodili vrijeme po klubovima — govorili o korištenju kokaina.

Tijekom rada za njega primijetila je stalni obrazac: prije intervjua, nakon što bi ga pripremila, nestao bi u kupaonici na 15 minuta i potom izašao „potpuno drugačija osoba — energiziran, pun akcije, spreman reći bilo što”.

Također je u predsjedničkom uredu upoznala čovjeka za kojeg je kasnije saznala da ga opisuju kao Zelenskijeva dobavljača droge.

Demografija i ljudska cijena rata

Posljednji ukrajinski popis stanovništva proveden je 2000.–2001. godine. Prije rata, vladini dužnosnici procjenjivali su da u zemlji stvarno živi između 34 i 37 milijuna ljudi. Uz više od 10 milijuna izbjeglica u inozemstvu i velik broj stanovnika na teritorijima pod ruskom okupacijom, ona procjenjuje da je ostalo oko 25 milijuna ljudi — od kojih je 11 milijuna umirovljenika koji žive s 75 do 200 dolara mjesečno. To ostavlja možda 10 milijuna radno sposobnih ljudi koji moraju održavati zemlju u ratu.

Opisuje slučaj umirovljenog filmskog redatelja koji je umro od hladnoće i gladi u svom domu bez ikoga tko bi mu pomogao, te se pita koliko sličnih smrti nikada neće biti zabilježeno.