Ivan Zvonimir Čičak predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora komentirao je Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije.
Objasnio je zabune u javnosti oko radne skupine, koja sudjeluje u izradi Nacionalnoga plana.
“Nisam ja na čelu. Postoje zabune u javnosti o toj radnoj skupini, nema petero članova, nego 22 člana. Petero je nas iz nevladinih organizacija. Ostalo su predstavnici ministarstava i različitih pravobranitelja. Oni su gro, a mi smo samo dekoracija. U prošlom natječaju javilo se samo dvoje ljudi, zato su morali ponoviti izbor članova. Ovdje se stalno govori krivo i laže se, ništa nije zabranjeno, nego nije bilo na stolu”, rekao je Čičak.
Upitan zašto raniji prijedlozi nisu bili na stolu, Čičak je rekao da je zatražio da se oni dostave. “Danas je na vlasti konzervativna stranka, ideja konzervativizma je ideja kontinuiteta, a ne diskontinuiteta. U ime te politike, ja tražim da u ime kontinuiteta daju sve što je bilo i prije i rekli su da će nam danas to dostaviti”, kazao je Čičak, dodavši da ne zna tko je izradio ranije dokumente.
“Očito su u tome sudjelovali i iz Centra za mirovne studije, ali oni su se uhvatili samo djece koja ne idu na vjeronauk, a što ćemo s djecom koja ne idu na informatiku ili na njemački? Sva djeca trebaju imati isti tretman”, rekao je Čičak.
Upitan što je s pravima pripadnika LGBT zajednice, koji su očito izbačeni iz prijedloga, predsjednik HHO-a kazao je da ne zna što je izbačeno, te da o tome čita iz medija, ali će više moći reći kad pročita dokumente koji im se imaju dostaviti. Dodao je i to da ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik Vlade, Davor Ivo Stier, nije organizator sastanka, ali da se sektor ljudskih prava “seli” u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, jer je za njega zadužen potpredsjednik Vlade, koji je ujedno i na čelu toga ministarstva.
Na pitanje tko je sazvao sastanak, Čičak je rekao da je to bio šef Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Branko Sučanec, koji je i predsjedao sastankom i usvajao prijedloge.
“Ja sam inzistirao da imamo sastanke svakih sedam dana i da prijeđemo točku po točku. Ovo su sve priče za malu djecu, još nije bilo javne rasprave. Materijal koji mi zaključimo dostavlja se različitim ministarstvima, da oni daju svoje očitovanje i tek onda tako usvojeni materijal ići će na javnu raspravu”, kazao je Čičak.
Pojasnio je i ulogu konzervativne Vlade. “Ja sam na sastanku rekao da se vodi računa da će tu biti drugačije nijanse u skladu s ideologijom vladajuće stranke. Na vlasti u Europi su konzervativci, a nitko ne dovodi u pitanje ljudska prava. Oni imaju pravila, to što žele staviti specifične naglaske, to je logično. Ako mislite da će biti izbačena prava LGBT populacije, onda vi mene ne poznajete, to se neće dogoditi”, kazao je Čičak.
Kazao je i koji su članovi civilnoga društva u Povjerenstvu. “Ušla je kolegica Ivana Eterović, iz Hrvatskog pravnog centra, Jasna Petrović, legenda sindikalne scene, ušao sam ja, ja sam očito sporan, a ljudska prava su moj život, ti neki dečki iz mlade neke skupine, predstavnik sindikata i poslodavaca, sve skupa – sedam osoba”, rekao Čičak.
Obrušio se i na pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, Višnju Ljubičić. “Pravobraniteljica sama sebi diže spomenik da smo zahvaljujući njoj ušli u Europsku uniju. Ako mi budemo djelovali na liniji načina kako ona to zastupa, onda je to sumanuto da mi nastavimo po toj liniji”, rekao je Čičak. “Nije borba za ljudska prava počela pojavom Centra za mirovne studije”, dodao je.
“Ja ću u Pojerenstvu za diskriminaciju inzistirati da na svim mjestima invalidi, trudnice i ljudi s malom djecom imaju prednost na svim šalterima. Treba zaštititi obične ljude, invalide, djecu, LGBT populaciju, a ne njihove elite”, rekao je Čičak.
Upitali smo ga za komentar o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, obzirom na otvoreno pitanje pobačaja, kao i napad u klubu za vrijeme LGBT partyja. “Što se tiče napada na klub, još se ne zna što je bilo. Zašto smo mi znali odmah kako se zvao momak koji je na stadionu istrčao s metalnom šipkom, a ne znamo kako se zove dečko koji je pisao grafite mržnje prema Srbima u Vukovaru, tko je crtao svastiku na Poljudu? To mi ne znamo, a što radi policija?”, upitao je Čičak.
Na pitanje treba li u Hrvatskoj dekriminalizirati svastiku i, primjerice, pozdrav “Za dom spremni”, Čičak je rekao da su oni već dekriminalizirani, jer nisu zakonom zabranjeni. “Donesimo zakon da se to zabrani! Ali problem je što se moraju onda zabraniti i simboli komunizma, jer je opasan komunizam kao i fašizam. Ali kod nas to ne prolazi, jer je sumanuta ideja da su isti. Sumanuta ideja Antuna Vujića je da to nisu bili totalitarni režimi, nego kaže da su nedemokratski. To su bili totalitarni sustavi i to govore oni koji se najviše kunu u Europu. Europa kaže da je to tako”, rekao je Čičak.
Komentirao je i ploču u Jasenovcu, koja sadrži pozdrav “Za dom spremni”. “Potpuno mi je jasno da je natpis u Jasenovcu uvreda i provokacija. Jasenovac je, kao i Vukovar i bilo koje drugo mjesto u Hrvatskoj, sveto tlo i simbol ljudske patnje i tamo treba to i zabraniti i nekoliko puta sam u ime HHO-a rekao da je to sramota i više sam puta rekao da se makne taj natpis. Zašto su toliko tvrdoglavi? Ljude treba pokušati uvjeriti, objasniti im da takvim djelima rade protiv interesa Hrvatske u koju se kunu”, kazao je Čičak.
Nadovezavši se na prosvjed ekstremne desnice na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, Čičak je rekao da mu on smeta. “Ali što napraviti? Uhititi ih? Pa oni bi to htjeli!”, kazao je.
Upitan za nogometnu utakmicu između reprezentacija Hrvatske i Ukrajine, koja je prošla bez izgreda, Čičak je rekao da treba više raditi na podizanju svijesti da je huliganizam i stvaranje nereda na stadionima loše. “Svi su to osudili. Ljudi vide u čemu je problem, s tim se slažu. Ja smatram da treba više raditi. Ne može na jednoj utakmici od 90 minuta 30 minuta biti skandiranje zla, to ne može biti i bolesna je nacija koja to radi”, rekao je Čičak, dodavši da se na stadionima nalaze uglavnom mladi ljudi, a da je stanje u sportu i na sportskim terenima zapravo refleksija stanja u društvu i uplitanja politike u sve pore društva.
Kazao je da su na utakmici Hrvatska – Ukrajina bili promatrači, koji su pratili hoće li biti izgreda. “Imali smo ubačene promatrače na druge tribine. Kad je netko pokušao skandirati ‘Za dom spremni’, bilo je odmah ‘Stani!’, ‘Zaveži!'”, kazao je Čičak. “Po našim informacijama bilo je ubačeno jako puno agenata. Bilo je jako puno branitelja, bilo je onih Uvijek vjernih, koji su bili raspoređeni da naprosto spriječe. Bilo je i raspoloženje euforično na stadionu”, kazao je Čičak, dodavši da je očigledno da se među ljudima razvija svijest te da je to ono najvažnije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
