Arhitekt upozorava: Prvo zgrade pa tek onda zelenilo je pogrešan put, hitan je preokret

"Može se puno napraviti, ali treba puno unaprijed planirati da se ostavi prostora za zelene površine, trgove s insertima zelenila, parkove, dječja igrališta, javne prostore korisne građanima, koji olakšaju toplinske otoke i snižavaju temperature. Prvo bi trebalo voditi računa o urbanizmu i ozelenjivanju, a onda o gradnji zgrada. No, kod nas je suprotno - prvo se grade zgrade pa se tek onda razmišlja o urbanizmu i sadnji drveća", naglasio je Žunić.

Smatra da imamo sreće što je Zagreb jedan od najzelenijih gradova, a to se može zahvaliti i činjenici da je prije 150 godina ugrađena ideja tzv. zelene potkove da bi kasnije i Novi Zagreb dobio tzv. plavu potkovu.

Stabla ruše temperature

"Kako se grad širi, trebaju se ubacivati zeleni prostori. Ako postavite listopadna stabla da vas ljeti zaštite od sunca i topline, zimi ćete imati direktno sunce i više topline. Već i pozicijom stabala možemo utjecati na temperature u gradovima. Stabla sruše temperaturu zraka za nekoliko stupnjeva. U narednom razdoblju ključno će biti ozelenjivanje gradova i prenamjena postojećih odumrlih zgrada", rekao je arhitekt Žunić.

Podizanje razine mora i primjer Nizozemske

Istakno je kako sluha za ozelenjivanje i brigu o posljedicama klimatskih promjena ima i u nekim priobalnim gradovima, a neki gradonačelnici ne rade samo zelene otoke nego čitave poteze zelenila.

Uz obalu se sve više ističe i problem podizanja razine mora, pa neke rive stalno plave. To se može riješiti kroz urbanizam i prostorno planiranje, postavljanjem novih lungo mare šetnica na višim mjestima. Kao dobar primjer borbe s morem i oceanom, Žunić je naveo Nizozemsku, koja nasipa more i tako stvara novi teritorij, ali i prostor za proizvodnju.

"Moguće je to i u Hrvatskoj, treba naći gradove koji će se okrenuti proizvodnji u sovjoj okolini. Zvuči kao utopija, ali se može dovesti do stvarnosti", zaključio je Žunić.