Postoji li maksimalna temperatura koja može biti kobna za ljudski organizam?

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navode da ne postoji jedna maksimalna temperatura zraka koju ljudsko tijelo može podnijeti bez zdravstvenih posljedica, jer podnošljivost topline ne ovisi samo o temperaturi zraka. Na rizik od razvoja toplinskih bolesti istodobno utječu relativna vlažnost zraka, trajanje izloženosti, intenzitet fizičke aktivnosti, dob, opće zdravstveno stanje te mogućnost rashlađivanja organizma.

"Ljudsko tijelo održava stalnu tjelesnu temperaturu različitim mehanizmima, među kojima je i znojenje te isparavanje znoja s površine kože. Kada su temperatura i vlažnost zraka visoke, isparavanje znoja postaje manje učinkovito, pa se organizam teže hladi. Istodobno, što je izloženost toplini dulja ili je fizički napor veći, organizam proizvodi više topline nego što je može predati okolini, čime se povećava rizik od pregrijavanja", pojašnjavaju.

Rizične skupine

Osjetljivost na visoke temperature nije jednaka kod svih ljudi. Starije osobe, dojenčad i mala djeca, trudnice te osobe koje boluju od kroničnih bolesti, osobito bolesti srca i krvnih žila, pluća, bubrega ili dijabetesa, izložene su većem riziku od razvoja zdravstvenih tegoba tijekom toplinskih valova.

"Rizik mogu dodatno povećati i pojedini lijekovi koji utječu na ravnotežu tekućine u organizmu ili sposobnost regulacije tjelesne temperature. S druge strane, zdrave odrasle osobe također mogu razviti ozbiljne posljedice ako su dulje vrijeme izložene visokim temperaturama, osobito tijekom rada ili intenzivne tjelesne aktivnosti na otvorenom.

Zbog toga se sigurnost tijekom toplinskih valova ne može procjenjivati samo prema temperaturi zraka. Potrebno je uzeti u obzir cjelokupne vremenske uvjete, trajanje izloženosti, razinu fizičkog napora i individualne čimbenike koji određuju sposobnost organizma da se prilagodi toplini" naglašavaju iz HZJZ-a.

Posljedice izlaganja visokim temperaturama

Jedna od najčešćih posljedica izlaganja visokim temperaturama je toplinska iscrpljenost, koja nastaje kada organizam više ne uspijeva dovoljno učinkovito nadoknaditi gubitak tekućine i rashlađivati se.

"Očituje se pojačanim znojenjem, umorom, slabošću, vrtoglavicom, glavoboljom, mučninom ili povraćanjem, grčevima u mišićima te ubrzanim pulsom. Koža je najčešće topla i vlažna, a tegobe se obično povlače nakon odmora u hladu ili rashlađenom prostoru te nadoknade tekućine.

Ako se simptomi toplinske iscrpljenosti ne prepoznaju i ne liječe na vrijeme, može se razviti toplinski udar, hitno i životno ugrožavajuće stanje koje nastaje kada mehanizmi regulacije tjelesne temperature zakažu. Na toplinski udar mogu upućivati izrazito visoka tjelesna temperatura, vruća koža, poremećaj svijesti, zbunjenost ili delirij, jaka slabost, ubrzano disanje i rad srca te mučnina ili povraćanje. Riječ je o stanju koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć."

HZJZ je objasnio što napraviti ako do toplinske iscrpljenosti dođe: "Osobu treba premjestiti u hlad ili klimatiziran prostor, dati joj tekućinu u manjim i učestalim gutljajima ako je pri svijesti, ukloniti suvišnu odjeću te započeti rashlađivanje hladnim oblozima ili hladnom vodom. Ako se simptomi ne povuku ili se pogoršavaju, potrebno je potražiti liječničku pomoć.

Ako se sumnja na toplinski udar, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć, osobu premjestiti u hlad ili rashlađen prostor, ukloniti višak odjeće i odmah započeti intenzivno rashlađivanje hladnom vodom, tuširanjem, polijevanjem ili hladnim oblozima. Ako je moguće, osobu treba uroniti u hladnu vodu. Važno je ostati uz osobu do dolaska hitne pomoći. Osobi s poremećajem svijesti ne smije se davati tekućina na usta, a osobu bez svijesti koja normalno diše potrebno je postaviti u bočni položaj."

Kako smanjiti rizik od štetnih posljedica?

"Kako bi se smanjio rizik od štetnih posljedica visokih temperatura, najvažnija je preporuka izbjegavati boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, osobito između 10 i 17 sati. Potrebno je redovito unositi dovoljno tekućine tijekom cijelog dana, a ne čekati osjećaj žeđi jer je žeđ već znak početne dehidracije. Preporučuje se nositi laganu, prozračnu odjeću svijetlih boja od prirodnih materijala, koristiti šešir ili drugo pokrivalo za glavu te zaštititi kožu sredstvima za zaštitu od UV zračenja. Obroci trebaju biti manji i češći, s naglaskom na voće i povrće koje pomaže nadoknadi tekućine i minerala izgubljenih znojenjem."

Preporuke za zaštitu od vrućina Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo možete pročitati OVDJE.