NOVA ANKETA
CRO Demoskop: HDZ-u i SDP-u pada podrška, Hrvate više zanima poraz Vučića nego poskupljenja

Poraz Aleksandra Vučića na izborima u Srbiji najvažnija je tema posljednjih mjesec dana za najveći broj hrvatskih građana, pokazuje najnovije istraživanje CRO Demoskopa, koje bilježi i pad podrške četirima vodećim strankama.
Da su parlamentarni izbori održani početkom studenoga, HDZ bi osvojio najviše glasova i ostao na vrhu ljestvice s 24,9 posto podrške. Ipak, riječ je o najslabijem rezultatu stranke u trećem mandatu premijera Andreja Plenkovića, koji traje od travnja 2024. U odnosu na listopad podrška HDZ-u pala je za 0,1 postotni bod, dok je u posljednjih godinu dana izgubio pet postotnih bodova, objavio je RTL u novom CRO Demoskopu.
Drugo mjesto zauzima SDP sa 17,5 posto potpore, što je dva postotna boda manje nego u listopadu, kada je imao 19,5 posto. I SDP je tako zabilježio najslabiji rezultat u aktualnom mandatu, a na godišnjoj razini izgubio je šest postotnih bodova.
Treća je platforma Možemo! s 13,6 posto podrške, naspram 13,8 posto iz prethodnog mjerenja. Most je četvrti s 9,4 posto, dok je u listopadu imao 9,8 posto. Četiri vodeće stranke zajedno su u samo mjesec dana izgubile 2,7 postotnih bodova podrške, a čak tri četvrtine tog pada odnosi se na SDP.
Na petom mjestu nalazi se stranka Drito bračnog para Raspudić s 2,1 posto, a slijedi Domovinski pokret s 1,7 posto potpore. Među strankama koje imaju više od jedan posto podrške su Domino s 1,6 posto, Pravo i pravda s 1,5 posto, Centar s 1,2 posto te NP Sjever i IDS s po jedan posto.
Ispod te granice nalaze se Hrvatski suverenisti s 0,9 posto, HNS i HSU s po 0,8 posto, HSLS s 0,6 posto, HSS s 0,5 posto te Fokus s 0,4 posto. Sve preostale stranke pojedinačno su osvojile manje od 0,4 posto, a zajedno imaju 1,6 posto podrške.
Značajan je porast zabilježen među neodlučnim biračima. Njihov udio sada iznosi 18,8 posto, dok je u rujnu bio 15,6 posto.
Milanović i Plenković predvode i pozitivnu i negativnu ljestvicu
Predsjednik Republike Zoran Milanović i dalje je prvi na ljestvici najpozitivnije ocijenjenih političara. Tako ga je odabralo 20 posto ispitanika, u odnosu na 21,7 posto u listopadu.
Na drugom mjestu je premijer Andrej Plenković s 15,8 posto, što je nešto više od 15,3 posto koliko je zabilježio u prethodnom istraživanju.
Treće mjesto pripalo je zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću s 5,2 posto, dok je u listopadu imao 6,5 posto. Slijedi Marin Miletić s 3,7 posto, a peto mjesto zauzima Dalija Orešković s 3,3 posto.
Među deset najpozitivnijih političara još su Ivana Kekin s 2,3 posto, Ivan Anušić s 2,2 posto, Biljana Borzan i Božo Petrov s po 1,9 posto te Marija Selak Raspudić s 1,6 posto.
Među deset najbolje ocijenjenih nalaze se čelnici četiriju stranaka – HDZ-a, Možemo!, DOSIP-a i Drita. Predsjednici SDP-a, Mosta i Domovinskog pokreta nisu se našli na toj ljestvici. Čelnik SDP-a zauzeo je 13. mjesto s 0,9 posto.
S druge strane, na vrhu ljestvice najnegativnije ocijenjenih političara nalazi se Plenković s 37,3 posto, gotovo jednako kao u listopadu, kada je imao 37,2 posto.
Drugi je Milanović s 9,4 posto, dok je mjesec ranije imao 10,5 posto. Treće mjesto zauzima predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava s 8,4 posto, što je znatan porast u odnosu na listopadskih 2,4 posto.
Četvrti je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić s 3,8 posto, a peti Tomašević s 3,5 posto. Zagrebački gradonačelnik tako je zabilježio pad u odnosu na 5,7 posto iz listopada.
Među deset najnegativnije ocijenjenih političara nalaze se još Sandra Benčić s 2,6 posto, Milorad Pupovac s 2,5 posto, Dalija Orešković s 1,8 posto, Ivana Kekin s 1,5 posto i Gordan Jandroković s 0,9 posto.
Većina građana smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru
Početkom studenoga 17,4 posto građana smatra da se Hrvatska kreće u dobrom smjeru, što je blagi rast u odnosu na listopadskih 17,1 posto.
Da zemlja ide u pogrešnom smjeru smatra 72,6 posto ispitanika, dok je u prethodnom mjerenju takav stav imalo 75,4 posto građana. Smjer kretanja Hrvatske nije znalo procijeniti deset posto ispitanih.
Među biračima HDZ-a prevladavaju optimistični stavovi pa 59,2 posto njih smatra da zemlja ide u dobrom smjeru. Kod birača koalicijskog partnera Domovinskog pokreta taj je udio znatno niži i iznosi 16 posto.
Najkritičniji su birači oporbenih stranaka. Pozitivan smjer Hrvatske podržava 6,8 posto birača SDP-a, 5,9 posto birača Drita, 4,3 posto birača Mosta i tek 2,2 posto birača Možemo!.
Milanović je za svoj rad u ovomjesečnom istraživanju dobio prosječnu ocjenu 3,00, dok je u listopadu ona iznosila 3,03. Najbolje su ga ocijenili birači SDP-a s prosjekom 3,80, a slijede birači Mosta s 3,11, Možemo! s 3,08, Drita s 2,75, HDZ-a s 2,46 i Domovinskog pokreta s 1,86.
Rad Hrvatskog sabora ocijenjen je prosječnom ocjenom 2,15, neznatno nižom od prošlomjesečnih 2,16. Birači HDZ-a dali su mu najvišu ocjenu, 3,01, dok je najniža zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1,67.
Vlada je za svoj rad dobila prosječnu ocjenu 2,19, što je ujedno njezina najniža ocjena u posljednjih godinu dana. U listopadu je iznosila 2,21.
Najbolje su rad Vlade ocijenili birači HDZ-a s 3,75, dok su birači ostalih većih stranaka bili znatno kritičniji. Birači DP-a dali su joj ocjenu 2,20, SDP-a 1,72, Drita 1,71, Mosta 1,68, a Možemo! 1,43.
Politiku Vlade Andreja Plenkovića podržava 25,1 posto ispitanika, što je neznatno manje od 25,3 posto zabilježenih u listopadu. Riječ je o 30. mjesecu Plenkovićeva trećeg mandata.
Poraz Vučića važniji od inflacije i poskupljenja
Najvažnijom temom proteklih mjesec dana 21,9 posto ispitanika smatra poraz Aleksandra Vučića na općim izborima u Srbiji.
Na drugom mjestu našli su se inflacija i poskupljenja, koje je izdvojilo 14,3 posto građana. Slijede ulični prosvjedi u nekoliko europskih gradova s 12,4 posto.
Odlazak dvojice velikih hrvatskih glazbenika, Gorana Bareta i Miše Kovača, najvažnijom je temom smatralo 11,9 posto ispitanika.
Nacističko divljanje dijela navijača Torcide, uhićenja odgovornih za te događaje i prijetnje novinarima kao najvažniju temu izdvojilo je 9,9 posto građana.
Među ostalim događajima istaknuli su se problemi s uklanjanjem ilegalnog otpada u Gospiću, koje je navelo 4,7 posto ispitanika, te prosvjedi građana u Koromačnom u Istri protiv spaljivanja otpada u cementari, s 4,4 posto.
Rat u Ukrajini, koji se nastavlja bez pregovora o završetku, najvažnijom je temom smatralo 3,3 posto građana, dok je 2,2 posto ispitanika izdvojilo žalbe na natječaj za izgradnju novog Dinamova stadiona u Maksimiru. Sve ostale teme i događaji pojedinačno su dobili manje od dva posto glasova.
Istraživanje CRO Demoskop agencija Promocija plus redovito provodi od siječnja 2004. godine. Ovogodišnje studeno istraživanje provedeno je telefonski, na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, uz standardnu pogrešku od ±3,04 posto, odnosno ±3,53 posto pri mjerenju stranačkih rejtinga. Razina pouzdanosti iznosi 95 posto.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare