HDZ zabilježio najlošiji rezultat u dvije godine, evo kojim strankama raste potpora

Istraživanje je provedeno od 1. do 3. rujna, a rezultati pokazuju da bi HDZ, unatoč padu potpore, i dalje bio relativni pobjednik kada bi se izbori održali početkom mjeseca.

HDZ trenutačno podržava 25,3 posto ispitanika, dok je u srpnju imao 27 posto. To je ujedno i njegov najslabiji rezultat otkako je Andrej Plenković započeo treći premijerski mandat u travnju 2024. godine, objavio je RTL.

I SDP bilježi pad

Na drugom mjestu i dalje je SDP, no razlika između dviju najvećih stranaka smanjila se. SDP je dobio potporu 20,5 posto ispitanika, što je također njegov najlošiji rezultat u aktualnom mandatu. U srpnju je imao 21,5 posto.

Zajedno HDZ i SDP trenutačno okupljaju 45,8 posto birača.

Treće mjesto drži Možemo!, koji je u odnosu na prethodno istraživanje blago porastao. Platformu podržava 12,9 posto ispitanika, u odnosu na 12,2 posto u srpnju.

Najveći rast među vodećim strankama zabilježio je Most. S prošlomjesečnih 7,7 posto sada je porastao na 9,5 posto i zauzeo četvrto mjesto.

Stranka Drito bračnog para Raspudić ima 1,8 posto potpore, dok je Domovinski pokret na 1,6 posto.

Kada se usporede rezultati s prethodnim mjerenjem, u plusu su Most, koji je porastao 1,8 postotnih bodova, i Možemo!, s rastom od 0,7 bodova. HDZ je pao 1,7 bodova, SDP jedan bod, a Drito i DP po 0,5 bodova.

Neodlučnih birača je 16,9 posto, gotovo jednako kao u srpnju, kada ih je bilo 16,8 posto.

Milanović i Plenković na vrhu pozitivne ljestvice

Predsjednik Republike Zoran Milanović i dalje je najpozitivnije ocijenjen hrvatski političar. Njega je kao najpozitivnijeg izdvojilo 23 posto ispitanika, dok je u srpnju taj udio iznosio 24,8 posto.

Drugi je premijer Andrej Plenković s 15,6 posto, u odnosu na 16,8 posto u prethodnom istraživanju.

Treće mjesto zauzima zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 4,1 posto. Slijede Marin Miletić s 3,8 posto i Ivana Kekin s 2,9 posto.

Među deset najpozitivnijih političara nalaze se i Dalija Orešković, Nikola Grmoja, Ivan Anušić, Sandra Benčić i Biljana Borzan.

Zanimljivo je da se predsjednik SDP-a nije našao među deset najpozitivnijih političara. Na ljestvici je tek na 15. mjestu, s potporom od 0,9 posto.

Plenković i dalje uvjerljivo najnegativniji

Na drugoj strani ljestvice nema većih promjena. Andrej Plenković uvjerljivo je najnegativnije ocijenjeni političar. Kao najnegativnijeg ga je izdvojilo 37,3 posto ispitanika, što je osjetno više nego u srpnju, kada je imao 34,3 posto.

Drugi je Zoran Milanović s 12,3 posto, dok je treći Tomislav Tomašević s 5,6 posto.

Slijede Sandra Benčić s 2,5 posto i Ivan Penava s 2,3 posto. Među deset najnegativnijih nalaze se još Milorad Pupovac, Dalija Orešković, Hrvoje Zekanović, Siniša Hajdaš Dončić i Andrija Mikulić.

Sve više građana smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru

Podaci o raspoloženju građana pokazuju dodatno pogoršanje. Samo 17,5 posto ispitanika smatra da se Hrvatska kreće u dobrom smjeru. U srpnju je tako mislilo 20,2 posto građana.

Istodobno je čak 74,6 posto ispitanika uvjereno da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Prije dva mjeseca taj je udio iznosio 70 posto.

Najveći optimizam očekivano je među biračima HDZ-a – njih 55,4 posto smatra da Hrvatska ide u dobrom smjeru. Kod birača DP-a taj udio iznosi 23,4 posto.

Oporbeni birači znatno su kritičniji. Među biračima SDP-a samo 10,9 posto vidi dobar smjer, kod Mosta 2,7 posto, a kod Možemo! tek 0,9 posto.

Vlada dobila najlošiju ocjenu u godinu dana

Predsjednik Milanović za svoj je rad dobio prosječnu ocjenu 3,08, gotovo jednaku kao u srpnju.

Hrvatski sabor ocijenjen je s 2,16, što je blagi rast u odnosu na prethodnih 2,11.

Vlada Andreja Plenkovića prošla je znatno lošije. Prosječna ocjena njezina rada pala je na 2,23, s prethodnih 2,28, što je ujedno najniža ocjena Vlade u posljednjih godinu dana.

Pala je i izravna podrška politici Vlade. U 28. mjesecu trećeg mandata podržava je 25,7 posto građana, dok je u srpnju potporu imala 27,6 posto ispitanika.

Opasni otpad postao najvažnija tema

Na političko raspoloženje građana očito je utjecala i aktualna afera s opasnim otpadom u Lici i drugim dijelovima Hrvatske.

Čak 40,4 posto ispitanika upravo je taj slučaj izdvojilo kao najvažniji događaj proteklog mjeseca. Time je tema otpada ušla među 30 najvažnijih događaja otkako se CRO Demoskop provodi, odnosno od siječnja 2004. godine.

Na drugom mjestu je požar u Omišu i okolici, koji je kao najvažniju temu izdvojilo 27,9 posto građana.

Slijede toplinski val u Hrvatskoj i Europi s 5,4 posto, inflacija s 3,5 posto, izvanredna sjednica Hrvatskog sabora na zahtjev predsjednika Milanovića s 3 posto te rast cijena goriva s 2,9 posto.

Velike uspjehe hrvatskih sportaša izdvojilo je 2,8 posto ispitanika, objavio je RTL.

Među temama s više od 2 posto su i Thompsonov koncert u Vukovaru, uhićenje četvero ljudi zbog podmetanja požara kod Zadra, sukob na Bliskom istoku i pregovori o njegovu rješenju te potvrda virusa Zapadnog Nila u Hrvatskoj.