Cvrtila: Putin i Rusija su očekivali manji otpor ukrajinske vojske

Vijesti 27. velj 202212:26 > 15:24
Vlatko Cvrtila
Izvor: N1

Stručnjak za geopolitiku prof. Vlatko Cvrtila u Točki na tjedan analizirao je rusku invaziju u Ukrajini.

“Ako bi gledali ono što vojska mora učiniti u prvim danima – maksimalno ograničiti otpor onog tko se brani, onda možemo reći da ovo napredovanje očito nije postiglo taj cilj. Bilo je očekivanja kako će se stvari razvijati prvi dan, najviše vezano za brzo napredovanje s područja Bjelorusije prema Kijevu jer je to bilo određeno strateško iznenađenje da će se baš ići na glavni grad. Uglavnom se razmišljalo o tome da će se s okupiranog teritorija u istočnoj Ukrajini krenuti”, kazao je Cvrtila.

Ističe da je taj prvi dan invazije bio najviše vezan uz brzo napredovanje prema Kijevu, ali je to sada zaustavljeno.

“Očito se ukrajinska obrana brzo pregrupirala i reorganizirala i to napredovanje je zaustavljeno. Ako gledamo samo zadnju noć, zadnjih 24 sata, onda se na tom dijelu bojišta nije ništa posebno promijenilo”, pojašnjava.

“Harkiv je jako važan grad”

No, situacija se promijenila na jugu u dijelu gdje su išle snage s Krima i dijelu gdje napreduju snage pobunjeničkih republika te u Harkivu.

VEZANE VIJESTI

“Harkiv je jako blizu ruske granice, jako važan grad, drugi po veličini i ako padne takav grad, onda to može dosta utjecati na moral ukrajinske obrane”, pojašnjava profesor.

Cvrtila navodi da su vjerojatno i ruski predsjednik Vladimir Putin i Rusija očekivali manji otpor.

“Pretpostavka je da su i Putin i Rusija očekivali drugačiju poziciju i drugačiji stav ukrajinske vojske i obrane. Putin ih je pozivao, očito su im obavještajne informacije bile loše. Vjerojatno su očekivali da će taj otpor biti puno manji, pogotovo u nekim dijelovima Ukrajine”, istaknuo je profesor.

Pregrupacija ili promjena taktike

Dodaje da je otpor ipak velik. “Rusija mora pregrupirati snage ili promijeniti taktiku. Promjena taktike znači uvođenje u borbu onih sustava koji dosad nisu u tome sudjelovali, a koji bi mogli prouzročiti velike civline žrtve.”

Navodi da postoje različiti raketni sustav, neselektivno bombardiranje… “Oružje koje ne samo da će uništavati otpor ukrajinske vojske nego i zapravo neku vrstu morala vojske.”

Cvrtila se osvrnuo i na reakcije ostalih država na rusku invaziju. Objašnjava da je u ovoj situaciji dosta bitna pozicija Njemačke koja je gospodarski jako vezana uz Rusiju.

VEZANE VIJESTI

“Nije samo Njemačka bila protiv izbacivanja iz SWIFT-a, bile su i neke druge države. Kad pogledamo prvi paket sankcija, to je bio kompromis koji je pričinjavao najmanju štetu najmanjem broju država u okviru EU. Čini mi se da je to bilo pomalo i licemjerno jer se vjerojatno očekivalo da će i Putinova invazija imati drugačiji učinak i da će vrlo brzo situacija biti njemu u korist. Kad se vidjelo da to nije tako, krenule su druge sankcije”, kazao je.

“Putin je u situaciji da mora nastaviti s invazijom”

Cvrtila je komentirao i hoće li nove, strože sankcije zaboljeti Putina.

“Njega dugoročno hoće, trenutno neće. Sada je u situaciji da mora nastaviti sa svojom invazijom, mora ići do određene točke gdje će moći predstaviti da nije izgubio u tom ratu, da je eventualno nešto dobiti. Međutim, mislim da je taj momentum da bi on nešto mogao dobiti naprosto nestao jer se Zapad maksimalno ujedinio”, pojašnjava profesor.

Postavlja se pitanje i hoće li se Putin zaustaviti u Ukrajini, a Cvrtila je komentirao kako rusko-ukrajinska kriza može utjecati i na Balkan.

“Sad smo u nekoj verziji Hladnog rata 2.0. Znamo kako je Hladni rat funkcionirao. Osim što su bile suprostavljene ideologije, politike, svaka strana je nastojala ostvariti svoje interese i na nekim nedefiniranim teritorijima u svijetu. To su teritoriji gdje se vode tzv. proxy ratovi. Zapadni Balkan, odnosno ova naša regije je jedno od tih područja, a postoji još jedno gdje bi Putin nastojao eventualno sabotirati ona nastojanja Zapada koja bi ga maksimalno okružila”, rekao je Cvrtila pa nastavio:

“Najveća zabrinutost je što bi se potencijalno moglo događati ovdje kod nas u regiji s obzirom da postoje države i političke strukture koje su jako naklonjene Putinu i Rusiji, a tu prije svega mislim na Srbiju, ali i na BiH gdje Dodik već šest mjeseci ozbiljno trese BiH u smislu najave izlazaka onih institucija koje su utemeljenje Daytonom, a Dayton je zaustavio rat.”

Cvrtila je komentirao i hoće li jedna od posljedica ruske invazije biti i formiranje europske vojske. “Nisam optimist da će to ići jako brzo, ali da će biti određenih strateških pomaka, to sigurno hoće.”

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar