Državna tajnica o štrajku: Postoji samo jedno rješenje za kolaps koji slijedi

„Ne preuzimamo ulogu arbitra između sindikata i Grada niti procjenjujemo opravdanost njihovih zahtjeva i ponuda.  Naše je pitanje što će biti sa stotinama tisuća ljudi koji ovise o javnom prijevozu", istaknula je Lastrić-Đurić. Dodala je kako odgovornost gradske vlasti za funkcioniranje Zagreba postoji i kada dogovor s radnicima izostane. 

Zatražila je pravodobnu objavu dostupnih linija i polazaka, koordinaciju s drugim prijevoznicima o mogućim dodatnim kapacitetima te plan ublažavanja prometnih gužvi.

Naglasila je da se odgovor gradske vlasti ne može svesti na priznavanje prava na štrajk i poruku da dani štrajka neće biti plaćeni, dok se građanima prepušta da se sami snađu.

„Zdravstveni djelatnici moraju preuzeti smjene, pacijenti stići na preglede, djeca na nastavu, a zaposlenici na posao. Nemaju svi automobil, niti si mogu priuštiti taksi", upozorila je. 

Otvorila je pitanje uključivanja dodatnih, pa i privatnih prijevoznika u gradski autobusni i tramvajski promet, uz zajedničku kartu, gradski nadzor i jasne obveze prema putnicima.

Lastrić-Đurić smatra da rasprava mora obuhvatiti i političko nasljeđe upravljanja gradskim poduzećima.

„Vrijeme je da se Zagreb odmakne od modela koji je Milan Bandić politički zabetonirao. Holding je u tom modelu, prema našoj ocjeni, služio i kao rezervoar političkog utjecaja, kadroviranja i održavanja biračke baze. Promjena gradonačelnika nije dovoljna ako se ne preispituje način upravljanja sustavom",  istaknula je i dodala da gradski monopol ne smije biti model koji prihvaćamo bez propitivanja.

HSLS zagovara razmatranje modela u kojem bi Grad zadržao kontrolu nad mrežom linija, cijenama karata, učestalošću polazaka i standardima dostupnosti, dok bi u obavljanju prijevoza, uz ZET, sudjelovali i drugi kvalificirani operateri. Putnici bi koristili zajedničku kartu i jedinstvene informacije o polascima.