Prema pisanju portala Index, u posljednjih dvadeset godina više od 40 zaposlenika Hrvatske narodne banke (HNB) trgovalo je vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB. Zabilježeno je, pišu, ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna.

Kako piše portal, uvidom u dokumentaciju povijesnih transakcija Središnjeg Klirinškog i Depozitarnog Društva (SKDD), među onima koji su posljednjih dvadesetak godina trgovali nalaze se aktualni guverner Boris Vujčić, aktualna zamjenica guvernera Sandra Švaljek, bivši viceguverneri, aktualni i bivši direktori unutar HNB-a te ostali zaposlenici unutar sustava HNB-a.

Za komentar smo upitali i HNB, a njihov odgovor prenosimo u cijelosti.

“Za članove Savjeta Hrvatske narodne banke, izvršne direktore i savjetnike guvernera postoji zabrana vlasništva nad dionicama i udjelima u pravnim osobama kojima izdaje odobrenje za rad ili čije poslove nadzire. Za članove Savjeta Hrvatske narodne banke ta je zabrana propisana člankom 45. stavkom 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci prema kojem “njegov bračni drug i djeca s kojom živi u zajedničkom kućanstvu ili zajednički poslovno djeluje ne mogu biti imatelji dionica ili udjela u pravnim osobama kojima Hrvatska narodna banka izdaje odobrenja za rad ili čije poslovanje nadzire, kao ni dionica ili udjela u drugim pravnim osobama koje su vlasnički, upravljački ili funkcionalno povezane s navedenim osobama odnosno ne mogu biti imatelji dionica ili udjela u revizorskim društvima i s njima povezanim osobama”. U odnosu na izvršne direktore i savjetnike guvernera, zakonska odredba u bitnome istog sadržaja nalazi se u članku 52. stavku 2. istog Zakona.

U skladu s propisima, članovi Savjeta, izvršni direktori i savjetnici guvernera dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci, u pravilu jednom godišnje, izjavu kojom između ostaloga daju informacije u vezi vlasništva dionica i udjela u nadziranim i s njima povezanim pravnim osobama i revizorskim društvima.

Ukoliko bi iz sadržaja zaprimljene izjave proizlazilo da je neki zaposlenik imatelj dionica ili poslovnih udjela u navedenim pravnim osobama, Hrvatska narodna banka bi u izravnoj komunikaciji s njime jasno iznijela svoje očekivanje da se odgovarajućim pravnim poslom takav zaposlenik mora bez odgađanja uskladiti s pozitivnim pravnim propisima.

Hrvatska narodna banka nema druge pravne osnove da samostalno ispituje ili istražuje poštuje li pojedini član Savjeta, izvršni direktor ili savjetnik guvernera ograničenje iz članka 45. stavka 2,. odnosno članka 52. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, kao niti zakonsku mogućnost pristupa podacima SKDD-a radi provjere istinitosti podataka sadržanih u izjavama spomenutih zaposlenika.

Navedene zakonske odredbe ne odnose se na ostale zaposlenike HNB-a, ali se i od njih očekuje da se suzdrže od trgovanja dionicama i vlasničkim udjelima banaka koje HNB nadzire. Pritom podsjećamo kako treba razlikovati dionice i vlasničke udjele od korporativnih obveznica banaka: nije protivno zakonu da bilo koji zaposlenik posjeduje korporativne obveznice banaka, pa niti guverner, član Savjeta, odnosno izvršni direktor. No, to se pravilo promijenilo, pa dio zaposlenika HNB-a od 1. ožujka 2022. neće smjeti trgovati korporativnim obveznicama banaka koje su osnovane u EU ili imaju podružnicu u EU.

HNB je 2019. osnovao Ured za usklađenost poslovanja čiji je zadatak osiguranje integriteta i najviših etičkih standarda te je novi Etički kodeks HNB-a stupio na snagu 6. listopada 2020. Naime, kako bi se etička pravila primjereno i dosljedno primjenjivala, potrebno ih je nadzirati i pratiti pouzdanim mehanizmima. Promicanje usklađenosti postupanja zaposlenika i nadzor nad provedbom Etičkog kodeksa u nadležnosti je Ureda za usklađenost poslovanja, kontrolne funkcije Banke koja neposredno odgovara guverneru. Jedna je od glavnih funkcija Ureda njegova edukativna uloga, u smislu promoviranja etičkih načela, pružanja pomoći zaposlenicima u razumijevanju načela etičke odgovornosti i na taj način sprječavanja potencijalnog neetičnog ponašanja u budućnosti. Temeljna pravila sadržana u Etičkom kodeksu odnose se na sukob interesa, povlaštene informacije i zabranu primanja koristi. (https://www.hnb.hr/o-nama/funkcije-i-struktura/organizacija/uskladjenost-poslovanja)

Uspostavljanjem bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke HNB je prihvatio i Smjernice ECB-a o etičkom okviru te će nastaviti unapređivati nadzor i mehanizme koji osiguravaju ne samo pridržavanje zaposlenika HNB-a svih zakonskih odredbi nego slova i duha Etičkog kodeksa HNB-a i smjernica ECB-a.

U odnosu na konkretne medijske navode koji se odnose na članove Savjeta guvernera Borisa Vujčića i zamjenicu guvernera Sandru Švaljek, navodimo kako slijedi:

Boris Vujčić je dionice Riječke banke i Zagrebačke banke kupio tijekom 90-godina 20. stoljeća, kada još nije bio zamjenik guvernera ili član Savjeta HNB-a, ali i u vremenu kada Zakon o HNB-u nije zabranjivao niti guverneru HNB-a i članovima Savjeta da imaju u svom posjedu dionice banaka koje HNB nadzire. Upravo je novo rukovodstvo HNB-a 2000. godine iniciralo promjene Zakona o HNB-u kojima se guverneru, članovima Savjeta i izvršnim direktorima HNB-a zabranjuje posjedovanje dionica i poslovnih udjela u bankama koje nadzire HNB. Boris Vujčić je dionice Erste&Steiermärkische Bank d.d. (koja je u međuvremenu kupila Riječku banku) i Zagrebačke banke d.d. prodao u ožujku 2001., dakle mjesec dana prije stupanja na snagu odredbi Zakona o HNB-u, a to su tada prenijeli i mediji. Guverner HNB-a nije, dakle, prekršio niti jednu zakonsku odredbu, a dionice je prodao i prije nego što je novi Zakon o HNB-u, a koji je iniciralo upravo rukovodstvo kojega je on bio dio, stupio na snagu.

Sandra Švaljek je od 2000. do 2013. bila vanjska članica Savjeta HNB-a, a 23. studenoga 2012. kupila je korporativne obveznice Erste&Steiermärkische Bank d.d. i držala ih je do dospijeća 2017., odnosno do isplate obveznice. Kao što je već navedeno, ne postoji zakonsko ograničenje koje bi određivalo da član Savjeta Hrvatske narodne banke ne može biti imatelj obveznice, odnosno dužničkog vrijednosnog papira pravne osobe kojoj Hrvatska narodna banka izdaje odobrenje za rad ili čije poslovanje nadzire.

U njenoj Imovinskoj kartici iz 2013. navodi se kao način stjecanja “Nasljedstvo”. Kao što se može zaključiti iz obrasca imovinske kartice, postojala je mogućnost da se kao način stjecanja navede npr.:

1 – Od nesamostalnog rada – plaća
2 – Od samostalne djelatnosti

7 – Nasljedstvom
10 – Prodajom imovine

Kako je obveznice kupila sredstvima naslijeđenim nakon smrti oca, kao način stjecanja unijela je “Nasljedstvo” jer niti jedan drugi od ponuđenih načina stjecanja nije bolje odgovarao načinu stjecanja izvora sredstava za kupnju navedene obveznice. To znači, između ostalog, da je Sandra Švaljek ispravno i korektno ispunila Imovinsku karticu.

Davor Holjevac trenutno obnaša dužnost višeg savjetnika u Uredu guvernera, a od 2006. do 2012. bio je viceguverner HNB-a. Sukladno njegovim redovnim izjavama u vezi vlasništva dionica i udjela u nadziranim i s njima povezanim pravnim osobama i revizorskim društvima, HNB nema saznanja da je Davor Holjevac imao u vlasništvu dionice ili vlasničke udjele pravnih subjekata koje HNB nadzire za vrijeme dok je bio viceguverner HNB-a. Prema njegovim navodima, novcem od nasljedstva kupio je obveznicu Erste&Steiermärkische Bank d.d. 2009. i držao je do dospijeća, odnosno do isplate obveznice 2014.”, stoji u odgovoru HNB-a.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.