Simbol ratnih zločina: Zagreb dobiva festival koji bi podsjetio na ubojstvo Aleksandre Zec?

Dokument je nastao kao rezultat višemjesečnog istraživanja i promišljanja o tome kako Zagreb danas pamti žrtve ratnog i institucionalnog nasilja te kako se postojeće prakse mogu unaprijediti u skladu sa suvremenim standardima kulture sjećanja.

"Polazimo od uvjerenja da način na koji se društvo sjeća govori mnogo o vrijednostima koje njeguje i prenosi budućim generacijama", poručuju iz Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska.

Ističu da u Zagrebu i dalje nedostaju inkluzivni i participativni oblici memorijalizacije koji bi omogućili vidljivost različitih iskustava stradanja te otvorili prostor za dijalog, učenje i zajedničko promišljanje prošlosti.

Festival Tri djevojčice

U preporukama posebno mjesto zauzimaju priče triju djevojčica, Lee Deutsch, Aleksandre Zec i Madine Hussiny. Njihove sudbine, obilježene različitim oblicima nasilja u različitim povijesnim i društvenim okolnostima, predstavljaju važan podsjetnik na posljedice diskriminacije, isključivanja i kršenja ljudskih prava.

Preporuke predlažu razvoj jasne gradske politike sjećanja na žrtve ratnog i institucionalnog nasilja, povezivanje memorijalizacije s obrazovanjem i radom s djecom i mladima, veću uključenost građana u procese oblikovanja kulture sjećanja te sustavnu suradnju s organizacijama civilnog društva, manjinskim zajednicama i drugim relevantnim akterima.

Kao konkretan prijedlog memorijalizacijskog rješenja predstavljen je Festival Tri djevojčice, trodnevni javni program za djecu i mlade inspiriran pričama Lee Deutsch, Aleksandre Zec i Madine Hussiny. Festival bi kroz film, kazalište, radionice i igru povezivao kulturu sjećanja, ljudska prava i neformalno obrazovanje.

"Festival je zamišljen kao prostor susreta, učenja i zajedničkog promišljanja o tome kakvo društvo želimo graditi", navode iz Inicijative.

Dodaju kako vjeruju da Zagreb ima priliku razvijati kulturu sjećanja utemeljenu na empatiji, uključivosti i odgovornosti prema svim žrtvama nasilja.

"Zagreb može postati primjer grada koji suvremenim i participativnim pristupima memorijalizaciji prepoznaje različita iskustva stradanja, osobito ona marginaliziranih i manjinskih zajednica", poručuju iz Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska.

Cijeli dokument je OVDJE.