Oglas

pionir hrvatske AI scene

Mislav Malenica za N1: "Kvalitetan kod danas vrijedi gotovo ništa“

author
Hanan Nanić
02. lip. 2026. 20:07

Umjetna inteligencija više nije tema budućnosti, nego tehnologija koja već mijenja način na koji radimo, učimo i gradimo poslovanje. Hrvatska pritom stoji pred izborom – želi li aktivno sudjelovati u toj transformaciji ili ostati promatrač. O tome, ali i o radnim mjestima, obrazovanju i novim generacijama razgovarali smo s Mislavom Malenicom, poduzetnikom i jednim od pionira hrvatske AI scene.

Oglas

"Pitanje je kakvu ulogu želimo igrati“

Govoreći o najavama izgradnje podatkovnih centara u Hrvatskoj, Malenica je rekao kako je riječ o pitanju koje nadilazi samu tehnologiju.

„Ono što je sigurno što se sad događa je da se ponovno dijele neke karte. Umjetna inteligencija je nešto što više nema nikakve sumnje, transformira svjetsko gospodarstvo i na neki način opet odlučuje tko će završiti na vrhu, tko će završiti na kojem mjestu na ljestvici. I sad je pitanje kakvu mi ulogu želimo igrati. Da li želimo imati aktivnu ulogu ili želimo gledati iz gledališta?“, rekao je.

Dodao je da svaka takva investicija nosi određene rizike, ali da je pitanje želi li Hrvatska aktivno sudjelovati u promjenama koje dolaze.

"Osnivač firme koji misli samo na Hrvatsku osuđen je na propast“

Na pitanje može li domaći hardver pratiti razvoj umjetne inteligencije, Malenica je naglasio važnost globalnog razmišljanja.

„Bilo koji hrvatski founder ako razmišlja u kontekstu toga da će to ostati na teritoriju Republike Hrvatske, onda je već to osuđeno samo po sebi na propast. A da li iz Hrvatske možemo sanjati velike snove, testirati nešto ovdje, dobiti neki početni momentum i onda izaći negdje van i pokušati se nametnuti na globalnom tržištu? Pa naravno da možemo“, rekao je.

Podsjetio je i na uspjehe hrvatskih poduzetnika koji su pokazali da je moguće iz male zemlje izgraditi globalno relevantne tvrtke.

"Rijetki su slučajevi gdje vidiš uštedu od 70 posto bez posljedica“

Jedna od najčešćih tema vezanih uz umjetnu inteligenciju jest pitanje radnih mjesta. Malenica smatra da su mnoga očekivanja kompanija bila nerealna.

„Velikim tvrtkama godinama se prodavala ideja da će umjetna inteligencija donijeti ogromne uštede i omogućiti da se isti posao obavlja sa 70 posto manje troškova. U praksi se pokazalo da su rijetki slučajevi u kojima takve uštede dolaze bez negativnih posljedica“, rekao je.

Kao primjer navodi švedsku Klarna-u, koja je smanjila broj zaposlenih oslanjajući se na AI, da bi kasnije dio ljudi vratila.

„Shvatili su da softver radi, ali da gube korisnike jer im nedostaje ljudski faktor“, kazao je.

Po njegovom mišljenju, najveći izazov za kompanije nije zamijeniti ljude tehnologijom, nego pronaći ravnotežu između automatizacije i onoga što korisnici doživljavaju kao ljudski odnos.

"Svi moramo smisliti kako kreiramo vrijednost“

Na pitanje hoće li umjetna inteligencija zamijeniti ljude, Malenica je podsjetio da se slične rasprave vode desetljećima.

„Dolazi internet, dolaze računala, dolazi kalkulator, dolazi parni stroj, stalno se nešto događa i stalno je priča da će me nešto zamijeniti“, rekao je.

Dodao je da je ključno pitanje kako pojedinac stvara vrijednost.

„Činjenica i realnost našeg svijeta je da u konačnici svi mi moramo smisliti kako kreiramo vrijednost ljudima oko sebe“, rekao je.

"Kvalitetan kod vrijedi gotovo ništa“

Govoreći o promjenama u tehnološkom sektoru, Malenica je rekao da se očekivanja od softverskih inženjera ubrzano mijenjaju.

„Nekad si od nekog tko je bio softverski inženjer očekivao da piše jako kvalitetan kod. Danas dođemo i kažemo: kvalitetan kod vrijedi gotovo ništa. Zašto? Zato što ćeš otići na Claude ili Codex ili što god već i proizvest ćeš kod“, rekao je.

Po njegovim riječima, važnije postaje stvoriti proizvod koji ljudima nešto znači.

„Ono što je tvoj zadatak je proizvesti nešto do čega će ljudima biti stalo, što će htjeti koristiti, što će smatrati vrijednim“, rekao je.

"Zastrašujuće je, ali i uzbudljivo“

Govoreći o obrazovanju i odrastanju u vremenu umjetne inteligencije, Malenica je rekao da se danas briše granica između onoga što je nekad bila vrijedna ljudska vještina i onoga što može napraviti AI.

„Dolazimo u svijet u kojem je jako tanka granica što je to što AI može, a što sam ja prije smatrao svojim skillom, svojom vještinom koja me činila vrijednim“, rekao je.

Na opasku da to djeluje zastrašujuće odgovorio je:

„Jest zastrašujuće, ali s jedne strane je isto zapravo jako uzbudljivo i romantično, jer onda po prvi put živiš u svijetu gdje ne moraš biti inženjer, copywriter ili marketinški stručnjak. Ako imaš bujnu maštu, ako poznaješ ljude i dovoljno si hrabar, uz pomoć umjetne inteligencije možeš kreirati svoj prvi prototip, staviti ga na tržište i možda privući investiciju“, rekao je.

Što učiti djecu u eri umjetne inteligencije?

Malenica je tijekom razgovora govorio i o vlastitom iskustvu roditelja.

„Imam šestero djece i to je svakako jedno od pitanja koje nas muči“, rekao je.

Govoreći o promjenama koje umjetna inteligencija donosi na tržište rada, rekao je kako sa suprugom posebnu pažnju posvećuje tome da djecu odgajaju za svijet koji se brzo mijenja.

„Kao otac četiri kćeri, meni je jedna od osnovnih stvari kako da u njih usadim hrabrost“, rekao je.

Dodao je kako se djevojčice često odgaja da budu savršene, dok se dječake češće potiče na preuzimanje rizika.

„Živimo u dobu koje jako nagrađuje kad netko preuzima rizik i umjetna inteligencija ti omogućava da samo još lakše preuzimaš rizik“, rekao je.

"Uspijevaju oni koji imaju otvoren um“

Govoreći o tome tko danas najbolje prolazi u vremenu velikih tehnoloških promjena, Malenica je rekao:

„U ovom trenutku uspijevaju oni pojedinci i one kompanije koje imaju otvoreni um i koje se ne boje.“

Na kraju razgovora dodao je:

„Vrata su sva otvorena onim ljudima koji u ovom trenutku pokušavaju.“

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama