Irena Weber za N1 o odustajanju od sidrenih cijena, 'porezu na pohlepu' i plaćama: "Apsolutno je pogrešna teza da je privatni sektor generator inflacije"

Komentirajući odluku Vlade da u zadnji čas odustane od uredbe o sidrenim cijenama, koja je trebala stupiti na snagu 1. listopada, Weber je istaknula kako je HUP ugodno iznenađen, ali da od početka nisu razumjeli svrhu takve mjere.

"Od kada je najavljena ta uredba, kontinuirano smo upozoravali da je riječ o još jednom dodatnom birokratskom i administrativnom opterećenju poduzetnika, bez obzira na to radi li se o malim obrtima ili velikim tvrtkama. Ako je ideja bila smanjiti inflatorne pritiske dodatnom birokracijom, do toga sigurno neće doći.

Kupci su informirani, a cijene na policama transparentne. Ovo bi usred uslužnog sektora i malih obrta stvorilo ogromne troškove prilagodbe računovodstvenih programa i angažiranja IT stručnjaka za prikazivanje cijene na arbitrarno odabrani datum, poput 10. rujna, koji građanima ne govori ništa", poručila je Weber.

"Trostruki rast BDP-a koji nosi država dugoročno nije održiv"

Osvrnuvši se na poruke s nedavne Liderove konferencije "Dan velikih planova", gdje je pozvala na promjenu modela gospodarskog rasta, čelnica HUP-a naglasila je da država mora prepustiti korak privatnom sektoru.

"Točno je da godinama imamo snažan rast BDP-a, ali brojke neumoljivo pokazuju da tri četvrtine, odnosno 75 posto tog rasta, nosi država kroz svoju potrošnju i investicije. To dugoročno nije održiv model. Bogatstvo se stvara investicijama u privatnom sektoru, otvaranjem održivih i dobro plaćenih radnih mjesta u industrijama veće dodane vrijednosti. Nalazimo se u vremenu kada se stvaraju potpuno nove industrije – od umjetne inteligencije do kibernetičke sigurnosti – i moramo imati srednjoročnu strategiju umjesto oslanjanja na državnu potrošnju."

Na pitanje je li Hrvatska u proteklom desetljeću iskoristila razdoblje jeftinog novca i rekordnih EU sredstava, odgovara da ostaje žal što se nije učinilo više: "Napravili smo jako puno u podizanju standarda i korporativnom upravljanju, ali u eri povijesno niskih kamatnih stopa i obilja sredstava morali smo napraviti više. Sada dolaze teška vremena – kamatne stope rastu, geopolitičke krize usporavaju tržišta, a mi kao mala i otvorena ekonomija moramo biti znatno konkurentniji i produktivniji."

"Naše gospodarstvo je 30 do 50 posto manje profitabilno od europske konkurencije, a produktivnost nam je na tek 63 posto prosjeka EU-a. Apsolutno je pogrešna teza da je privatni sektor generator inflacije."

"Država je podizanjem plaća u javnom sektoru napravila nelojalnu konkurenciju"

Oštro je odbacila sve učestalije prigovore i kritike u javnosti prema kojima su za visoku inflaciju krivi poslodavci i "ekstraprofiti".

"To je potpuno pogrešna teza. Hrvatsko gospodarstvo je 25 do 30 posto manje profitabilno od prosjeka Istočne Europe, a čak 50 posto manje od prosjeka Zapadne Europe. Imamo manji kapacitet za investicije u istraživanje i razvoj, a produktivnost nam je na svega 63 posto prosjeka Europske unije. S time se ulazi u utakmicu s puno efikasnijima od nas", naglasila je Weber i objasnila ključne generatore domaće inflacije:

"Prvo, plaće u privatnom sektoru rastu godinama jer se svi borimo za svakog radnika u uvjetima dramatičnog nedostatka radne snage. Drugo, inflatorne pritiske snažno je potpalilo povećanje plaća u javnom i državnom sektoru od skoro 60 posto u samo dvije godine. Godine 2019. razlika prosječne plaće u javnom sektoru u odnosu na privatni bila je 15 posto, a danas je 30,5 posto. Država se tu pojavljuje kao nelojalna konkurencija jer pretjeranim poreznim pritiskom stišće privatni sektor, dok istovremeno podiže plaće brzinom koju realni sektor – ovisan o cash flowu i tržištu – ne može pratiti."

Apel za formulu kod minimalne plaće i nesigurnost pred 2027.

Osvrćući se na slaganje proračuna tvrtki za nadolazeću godinu, Weber ističe da je budžetiranje u trenutačnim okolnostima postalo "ravno gledanju u kristalnu kuglu". Upozorava da najave novih poreznih davanja i iznenadne odluke dodatno narušavaju poslovnu sigurnost.

"Za investicije u produktivnost gospodarstvu treba stabilno i predvidljivo okruženje. Svaki novi izvanredni porez ili nepredvidiva odluka tjera poduzetnike da stvaraju obrambene rezerve i odustaju od investicija. Pred nama su i pregovori o minimalnoj plaći. HUP ponovno traži da se minimalna plaća prestane određivati političkim odlukama, već jasnom formulom koja bi obuhvaćala stopu inflacije, kretanje produktivnosti i prosječnu plaću. Tako bi poduzetnici već u prvom kvartalu znali koliki će im biti trošak rada, što je ključno jer minimalna plaća usmjerava sve razrede plaća u kolektivnim ugovorima."

O drami u Studencu: "Nije trgovac taj koji određuje konačnu cijenu"

Komentirajući tešku situaciju i neizvjesnu sudbinu trgovačkog lanca Studenac te pitanje nemilosrdnosti domaćeg maloprodajnog tržišta, Weber podsjeća da formiranje cijena ne počinje i ne završava na trgovačkoj polici.

"Ljudi psihološki poistovjećuju formiranje cijene s policom u trgovini, no trgovac računa svoju maržu koja je uglavnom stalna – cijenu formiraju svi drugi akteri u lancu opskrbe prije njega. Slučaj Studenac pokazuje koliko je maloprodajno tržište u Hrvatskoj nemilosrdno i koliko troškovi rastu. Nadam se da će se ta situacija riješiti u kontroliranim uvjetima, u najboljem interesu radnika, dobavljača i vjerovnika", zaključila je Irena Weber.