Iz Zagreba se vlakom može izravno stići u samo pet velikih gradova. Ne voze više ni do Beograda i Sarajeva

Na stranici Hrvatskih željeznica Putničkog prometa (HŽPP) u rubrici Vlakom po Europi, stoji kako se tim prijevozom može do sedam zemalja: Slovenije, Austrije, Njemačke, Švicarske, Mađarske, Češke te Bosne i Hercegovine. Međutim, u BiH se može samo iz Ploča do Mostara i Sarajeva i to uglavnom ljeti sezonskim vlakovima. A do Brna i Praga u Češkoj s presjedanjem u Beču.

Zagreb kao glavni grad povezan je izravnim željezničkim linijama samo s pet velikih europskih gradova: Bečom, Budimpeštom, Ljubljanom, Münchenom i Zürichom.

Izravno do Ljubljane, Budimpešte, Beča...

Najviše svakodnevnih željezničkih linija s nekom europskom metropolom Zagreb ima s onom najbližom, Ljubljanom. Tri vlaka dnevno te po jedan petkom i nedjeljom spajaju dva grada. Polasci ovih svakodnevnih su u 8.16, u 10.34 te u 20.38 sati, a putovanje do Ljubljane prema voznom redu traje malo manje od tri sata. Polasci iz Ljubljane za Zagreb su u 6,50 te 16.45 i 17.20 sati.

Zagreb je izravno povezan i s Budimpeštom. Vlak za mađarsku metropolu kreće svakoga dana u 16.30 sati, a u Budimpeštu na Južni kolodvor (Déli) jedan od tamošnja tri međunarodna kolodvora stiže u 22.24. S istog kolodvora vlak za Zagreb svakodnevno kreće u 15.35 i stiže u 22.03 sata. Ljeti, u turističkoj sezoni, polasci iz Budimpešte za Zagreb su s Istočnog koldovora (Keleti) u 15.31 s dolaskom u 22.21 sat.

Vlak za Beč kreće s zagrebačkog Glavnog kolodvora ujutro u 7.06 sati, a tamo stiže u 14.05, dok iz Beča za Zagreb kreće u 15.55, a na odredište stiže u 22.20 sati.

... i do Züricha i Münchena

Iz Zagreba svakodnevno u 8.16 ujutro kreće izravni vlak za München i u glavni grad Bavarske stiže u 17.42 sati, a otamo za Zagreb polazi u 10.16 da bi u Zagreb stigao u 19.20 sati. Još jedan vlak iz Zagreba za München kreće u 19.39 no taj vozi i dalje, do Stuttgarta gdje stiže sljedećeg dana u 8,38 sati.

Iz Zagreba se svakodnevno može putovati izravnim vlakom i u švicarski Zürich preko Ljubljane i austrijskog Villacha. Putovanje traje nešto manje od 14 sati pa kompozicija vlaka ima i vagone za spavanje. Iz Zagreba polazi u 19.39 sati, a u Zürich stiže sljedećeg dana u 9.20. Vlak iz Züricha za Zagreb kreće u 20.40, a stiže sljedećeg dana u 10.30 sati.

Do Brna i Praga u Češkoj iz Zagreba se može stići vlakom presjedajući u Beču, već spomenutim vlakom koji u glavni grad Austrije kreće u 7.06 sati, da bi se nakon prelaska u drugi vlak u Brno stiglo u 16.41, a u Prag u 19.23 sata.

Studija o neuspjelom povezivanju gradova

Uz jedno presjedanje iz Zagreba se može vlakom stići do Frankfurta i Berlina u Njemačkoj, Venecije, Trsta i Rima u Italiji, Bratislave u Slovačkoj i francuske metropole Parisa. No izravna povezanost Zagreba sa samo tri glavna grada te izravne veze noćnim vlakovima s još dva velika europska grada, Münchenom i Zürichom, ne čine se iskorištenim potencijalom.

O tome govori i studija Greenpeacea Srednje i istočne Europe iz srpnja 2024. godine pod nazivom Neuspjelo povezivanje (Connection failed) u kojoj su analizirane postojeće i potencijalne izravne željezničke veze između 45 europskih gradova u usporedbi sa avionskim vezama.

Studija u koju je bio uključen i Zagreb, pokazala je da su europski gradovi puno bolje povezani zračnim nego željezničkim prometom iz čega je izvučen zaključak kako se "ljude potiče na letenje, umjesto na vožnju vlakom unatoč štetnom utjecaju zrakoplovnog prometa na okoliš".

Moguće povezivanje vlakom s još 21 gradom

Analizom čak 990 ruta između 45 gradova pokazalo se kako na samo 12 posto ruta među tim gradovima postoje izravne veze vlakom, dok istodobno na 69 posto ruta postoje izravni avionski letovi. U jednom odjeljku studije analizirana je situacija u Hrvatskoj, odnosno Zagrebu za koji se navodi kako je "slabo povezan izravnim prekograničnim vlakovima".

"Do samo četiri analizirana grada (Ljubljana, Budimpešta, München i Zürich) može se doći postojećim izravnim vlakom, dok bi se do njih 26 moglo stići izravnim vlakom unutar 18 sati", piše tamo, ali se ne spominje da postoji i izravna veza i s Bečom.

Od preostalih gradova Zagreb bi, prema ovoj studiji, sa šest mogao uspostaviti izravne željezničke veze na kojima bi vožnja vlakom trajala manje do 12 sati. To su Beograd, Bratislava, Milano, Prag, Rim i Sarajevo. A s još 15 gradova Zagreb bi mogao uspostaviti izravnu željezničku vezu na kojoj bi vlakovi putovali manje od 18 sati. To su Amsterdam, Berlin, Bruxelles, Hamburg, Köln, London, Luxembourg, Lyon, Napulj, Paris, Podgorica, Priština, Skopje, Sofija i Varšava.

Ukinute veza sa Sarajevom i Beogradom

No s dva spomenuta glavna grada susjednih zemalja, Beogradom i Sarajevom, Zagreb je donedavno bio povezan željezničkom linijom.

Nakon što je 2002. godine, prvi puta nakon rata, ponovno bila uspostavljena željeznička linija Sarajevo - Zagreb, istu su koncem 2016. Željeznice Federacije BiH iznenada ukinule. Isprva bez objašnjenja, a potom tvrdeći da su razlog bili dotrajali vlakovi i loša infrastruktura zbog čega je putovanje (pre)dugo trajalo, čak i do deset sati. Lani se počelo spominjati obnavljanje te željezničke linije, a u međuvremenu se vlakom do Sarajeva i obrnuto može jedino iz Ploča preko Mostara i to samo u turističkoj sezoni.

A vlak Ljubljana - Zagreb - Beograd prometovao je do ožujka 2020. godine kada je linija obustavljena zbog pandemije covida-19 no nakon toga nije bila ponovno uspostavljena. Razlog koji navode Hrvatske željeznice bio je da vlakovi srbijanskog željezničkog operatera Srbijavoza ne udovoljavaju tehničkim standardima, dok u Srbijavozu tvrde kako im je neprihvatljivo bilo navodno traženje HŽPP-a o sudjelovanju u troškovima korištenja 290 kilometara pruge kroz Hrvatsku.

Ako netko želi vlakom u Beograd, onda to može naokolo, preko Budimpešte i Novog Sada. Ili putujući vlakom od Zagreba do Vinkovaca, a potom do Tovarnika pa nakon desetak kilometara pješačenja preko granice do Šida, otamo dalje vlakom do Beograda.