Zašto milijuni iz Europske unije ne donose ni brzinu ni sigurnost, već vlakovi voze sve sporije?

U manje od 48 sati, hrvatski željeznički sustav dvaput je bio na rubu velike tragedije. Prvo teški sudar kod Križevaca s 25 ozlijeđenih, a potom pukom srećom izbjegnut isti scenarij i kod Rijeke. U oba slučaja – teretni vlakovi prošli su kroz čisto crveno svjetlo.

Povijesna ulaganja

"Prometnici vlakova imaju signalno-sigurnosni uređaj na kojemu vide kretanje vlaka trenutačno na pruzi. Oni su vidjeli pretpostavljam trenutačno da taj vlak napušta kolodvor neovlašteno, znači da prolazi kroz crveni signal, imaju broj CDU znači nazovu i traže isključenje napona na toj dionici i to se reagira u nekoliko sekundi.

Nažalost, kod Križevaca se nesreća nije mogla spriječiti na isti način zato što pruga na kojoj se to dogodilo nije elektrificirana", kaže Mario Grbešić, predsjednik Sindikata prometnika vlakova.

Upravo elektrifikacija i modernizacija stoje iza milijardi kojima se Vlada hvali, dok iz HŽ Infrastrukture ističu povijesna ulaganja.

Dvije milijarde eura investicija

U proteklom desetljeću investirano je više od dvije milijarde eura, dok je plan do 2035. godine dodatnih 6 milijardi eura. Vrijednost projekata koji su trenutačno u provedbi je 1,7 milijardi eura, a dvostruko više se planira uložiti u nove. Ipak, dok se milijarde tek projektiraju ili čekaju javnu nabavu, obnavlja se tek manji dio od ukupno 1300 kilometara pruga.

A u takvom, nedovršenom sustavu, ključnu ulogu igra ljudski faktor. Strojovođa HŽ Cargo vlaka hitno je udaljen s dužnosti. Sindikati incidente osuđuju, ali prst krivnje upiru i u – ubrzanu edukaciju kadrova.

"To su online školovanja tri mjeseca, 4 mjeseca praktične nastave strojovođa u Zagrebu, što je slučaj kod kolege u Žabnu gdje ti moraš poznavati prugu prema Vinkovcima, prema Varaždinu, prema Koprivnici, prema Bjelovaru, prema Sisku - to je gotovo nemoguće napraviti i onda čovjeka se pošalje na prugu. Činjenica je da se nađe u jednoj nemiloj situaciji, ali to ne oslobađa odgovornosti ni jednog ni drugog - crveno je crveno", kaže Nenad Mrgan, predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske.

Puca li sustav sigurnosti u hrvatskim željeznicama po šavovima? Prometni stručnjak Marušić upozorava da je problem Hrvatskih željeznica dublji od odgovornosti pojedinca.

"Ovdje bi trebalo proširiti odgovornost do samog vrha Hrvatskih željeznica jer ovdje je samo sreća spasila da ne dođe do tragedije, a to je nedopustivo. Kad sreća spašava, tada treba cijeli lanac odgovornosti proširiti i svi odgovorni trebaju biti suspendirani, a potom treba vidjeti smiju li više voditi to svoje radno mjesto", poručio je Željko Marušić.

"Imamo dobre sigurnosne standarde"

Profesor s Fakulteta prometnih znanosti tvrdi da bi sigurnosti sustav na Hrvatskim željeznicama mogao biti moderniji.

"U Hrvatskoj imamo dobre sigurnosne standarde. Možda nisu najmoderniji, ali su kvalitetni i pouzdani, samo ih se treba strogo pridržavati. Naprimjer u Češkoj, Španjolskoj i Njemačkoj imaju najmodernije sigurnosne sustave pa su se dogodile željezničke nesreće. Prema mojim saznanjima u Hrvatskoj je novim investicijama planirana i ugradnja najmodernijih sigurnosnih sustava", kaže Mladen Nikšić, profesor na Zavodu za željeznički promet FPZG-a.

Dok se čekaju rezultati službenih istraga o crnim vikendima na tračnicama, oni od kojih željeznica živi – putnici na peronima – već su se pomirili da su kašnjenja vlakova više pravilo nego iznimka. Sve dok crveni signali znače rizik, a ne sigurnost, investicije u željeznicu ostaju samo prazno slovo na papiru. Realnost je da putnici na hrvatskim prugama i dalje moraju čekati obećanu budućnost - koja konstantno kasni.