Kako Hrvati koriste AI? Kopal: Čak 67 posto ljudi traži medicinske savjete

Četvrtu godinu zaredom provodi se istraživanje "Percepcija umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj", koje prati kako se mijenja odnos građana prema umjetnoj inteligenciji, njihovo znanje o toj tehnologiji te način na koji je koriste. Istraživanje je provedeno na uzorku od 2452 ispitanika. N1 će prvi dio istraživanja objaviti u srijedu, 23. rujna, a drugi dio 30. rujna.

"Četvrti put provodimo ovo istraživanje i mi se zapravo trudimo kroz četiri godine, osim što imamo pitanja koja povezuju sva istraživanja, svaki put ubacujemo aktualna pitanja. Ono što će biti zanimljivo vidjeti u srijedu jesu pitanja u vezi agenata i autonomnih sustava i koliko smo spremni prepustiti odluka AI-ju", rekao je Robert Kopal.

Dodao je da istraživanje ima i znanstvenu komponentu. "Ovo istraživanje ujedno ima znanstvenu komponentu tako da znanstveni tim Žnidar, Korkut i Kopal četvrtu godinu sudjeluju u tome. Istraživanje je ove godine organizirala tvrtka SeaCras i Sveučilište Algebra Bernays, a samo istraživanje operativno je provela Prizma", rekao je.

Kopal je istaknuo da će zanimljiva biti i usporedba s istraživanjem Hrvatske udruge poslodavaca o korištenju umjetne inteligencije u poslovanju.

"Sutra će HUP imati rezultate istraživanja B2B AI istraživanja i bit će zanimljivo usporediti neke podatke u gospodarstvu AI-ja s mišljenjima i stavovima građana, što mi radimo", kazao je.

Razlika između korištenja i razumijevanja

Prema Kopalu, ovogodišnje istraživanje u prvom dijelu donosi podatke o tome koliko građani poznaju umjetnu inteligenciju, koliko su o njoj informirani te kakve vijesti o AI-ju primjećuju.

"Ovo istraživanje koje ćemo predstaviti u prvom dijelu govori o tome koliko dobro poznajemo AI i kako je on postao svakodnevica. U Hrvatskoj smo izmjerili koliko ljudi dobro poznaju AI, koliko su informirani, primjećuju li više negativnih ili pozitivnih vijesti u vezi AI-ja, onda smo im postavili pitanja koja su pokazala kompozitni indeks AI pismenosti, tako da već četvrtu godinu zaredom možemo pratiti trend AI pismenosti u Hrvatskoj", veli Kopal.

Kao jedan od zanimljivih rezultata izdvojio je razliku između korištenja umjetne inteligencije i razumijevanja te tehnologije.

"Zanimljivo je da postoji gap između korištenja i razumijevanja AI-ja. Na primjer, jedno globalno istraživanje pokazuje da 39 posto ljudi prođe neku edukaciju, a 60 posto njih smatra da jako učinkovito može koristiti AI. U Njemačkoj je još veći gap, tamo oko 20 posto ljudi prođe edukaciju, a 45 posto ih smatra da može učinkovito koristiti AI", govori Kopal.

"Događa se zanimljiv paradoks - istovremeno rastu optimizam i zabrinutost oko AI-ja"

Istodobno, kaže Kopal, raste i optimizam i zabrinutost građana vezana uz umjetnu inteligenciju.

"Zanimljiv paradoks, istovremeno rastu optimizam i zabrinutost po pitanju AI-ja. Jedna hipoteza koja se provlači je povećava li se broj korištenja AI-ja i kod tog povećanja raste li zabrinutost i tako dalje.

Jedno globalno istraživanje pokazuje da 83 posto njih smatra da imaju koristi od AI-ja, ali istovremeno 80 posto je zabrinuto. Emocionalni stav hrvatskih građana prema AI-ju smo također mjerili", naveo je Kopal.

Za što građani koriste umjetnu inteligenciju?

Istraživanjem se, među ostalim, pokušalo utvrditi smatraju li građani da je umjetna inteligencija već postala svakodnevna tehnologija, kao i zbog čega je koriste ili je ne koriste.

"Postavili smo pitanje je li AI postao svakodnevna tehnologija. U Europi je prosjek 33 posto, a govorimo o dobi između 16 i 74 godine. 64 posto su mladi, dakle imat ćemo komparaciju podataka Hrvatske s europskim i svjetskim.

"Zanimalo nas je zašto ljudi ne koriste AI. Od onih koji koriste je zanimljivo vidjeti za koju namjenu koristimo AI. Prve dvije godine ono što nas je brinulo, što je raslo s trećeg na drugo mjesto, bilo je 'idem si malo popričati s ChatGPT-em'. To nas je u svjetlu nezgodnih trendova u svijetu brinulo što će se dogoditi 2025. Prošle godine je taj trend pao, na prvo mjesto je izbilo informiranje, pa onda prevođenje", kaže Kopal.

Kao primjer iz svijeta naveo je korištenje umjetne inteligencije za medicinske savjete u SAD-u.

"U SAD-u 34 posto svih Amerikanaca koristi AI za medicinske savjete i od toga 20 do 25 posto pokušava utvrditi simptome, načine liječenja... Kad je pitanje tim ljudima postavljeno koliko ste zadovoljni korištenjem medicinskog savjetnika, 47 posto je nevjerojatno zadovoljno, 48 posto super zadovoljno, a samo je pet posto nezadovoljnih. To bi se moglo problematizirati, je li to dobro ili loše", kaže Kopal.

U svijetu je, dodao je, potraga za informacijama i dalje najčešći razlog korištenja umjetne inteligencije.

"U svijetu je još uvijek na prvom mjestu potraga za informacijama, nažalost je još 10 posto emocionalna podrška, znamo za neke neželjene podrške toga. Zanimalo nas je vide li hrvatski građani više koristi ili rizika. Kod nekih pitanja su hrvatski građani u fazi sa svjetskim trendovima, ali kod nekih pitanja smo izvan faze", otkriva.

Koliko povjerenja građani daju umjetnoj inteligenciji?

Kopal je istaknuo da se drugi dio istraživanja bavi povjerenjem u umjetnu inteligenciju i granicama do kojih su građani spremni prepustiti joj donošenje odluka.

"Poglavito nas je u prvom dijelu zanimao utjecaj na društvo, utjecaj na rad, jesu li zabrinuti za gubitak poslova, a sad nas u drugoj fazi zanima u kojim područjima i na koji način dajete povjerenje AI-ju, gdje postavljate granice tog povjerenja, u kojim područjima te kako vidite budućnost AI-ja. Postoji korištenje ispod povjerenja u svijetu. Bit će zanimljivo vidjeti u Hrvatskoj razliku između korisnosti i uzbuđenja", rekao je Kopal.

Na pitanje ostaje li umjetna inteligencija tek savjetnik, dok konačne odluke donose ljudi, ili je počela donositi odluke umjesto njih, Kopal je rekao da su ta pitanja u istraživanju odvojena.

"Jedan odgovor je u kojim područjima smo spremni savjetovati se – pravne savjete, područje zdravstva... To su pitanja koja odgovaraju koliko vjerujete i pristajete li savjetovati se. Druga stvar je što ćete napraviti s tim savjetom", kazao je.

Autonomni AI agenti

Posebno je izdvojio pitanje autonomnih AI agenata. "Ljudi su, na primjer, spremni koristiti agenta za istraživanje tržišta, 27 posto. Ali da mu daju autonomni zadatak, to je 9 posto da mu ide obaviti kupovinu. Dakle, velik je gap", objašnjava Kopal.

Istraživanjem se pokušalo utvrditi i koliko su građani spremni osloniti se na umjetnu inteligenciju u javnim službama.

"Zanimalo nas je jesmo li se u javnim službama spremni osloniti na AI, koliko smo mi spremni vjerovati onome što vidimo, o čemu se premalo priča. Ja sam malo nesretan što ne pričamo dovoljno o utjecaju AI-ja na javno mnijenje", naveo je.

Kopal je govorio i o mogućim posljedicama korištenja umjetne inteligencije u obrazovanju.

"Generacija Z je prva generacija u povijesti koja ima kognitivne sposobnosti lošije od generacije prije, ako govorimo o negativnom korištenju AI-ja u svrhu obrazovanja", kazao je.

67 posto ljudi koristi AI alate u medicinske svrhe

Kopal je pojasnio i koliko je ljudi sudjelovalo u istraživanju te kako je ono provedeno.

"Izmjerili smo i korisnost i pismenost i postoji određeni trend koji je identičan i u korištenju i pismenosti.

Ustanovili smo da govorimo o istraživanju u kojem je sudjelovalo 2452 ispitanika, od kojih je 1042 u face-to-face, osobnom anketiranju, a u online istraživanju 1002 ljudi i tako smo dobili ukupnu reprezentativnost odgovora. Prema rezultatima koje je iznio, umjetnu inteligenciju barem povremeno koristi 77 posto ispitanika.

Ustanovili smo da korištenje AI-ja barem povremeno je 77 posto. Zanimljivo će biti komparirati sa svjetskim trendovima"

Kao jedan od podataka koji se posebno izdvojio naveo je rast korištenja umjetne inteligencije za medicinske savjete.

"Razlozi korištenja od onih koji koriste, na trećem mjestu, uz nevjerojatan rast, su medicinski savjeti. 67 posto od svih koji koriste AI alate su razlog medicinski alati", rekao je Kopal.