Kroflin kritizirao bivšeg ministra, upozorio i na problem koji je "sramota za Vladu"

"Mi bismo trebali uskoro, za sedam do deset dana, dobiti poziv od Vlade. Kada govorim mi, govorim o 11 sindikata javnih službi; tu su zdravstvo, socijala, obrazovanje, visoko obrazovanje i znanost. Dakle, svi oni koji svake godine pregovaraju o osnovici i materijalnim pravima za sve javne službenike", kazao je Matija Kroflin, najavivši pregovore između sindikata i predstavnika vlasti.

"Socijalni dijalog na najnižoj je razini u posljednjih desetak godina"

"Trebali bismo početi razgovarati i o plaćama za 2027. godinu. Mi posljednje dvije godine imamo vrlo lošu situaciju u socijalnom dijalogu s Vladom. Moj zaključak je da je posvećenost Vlade kolektivnom pregovaranju, ali i njegovanju dijaloga sa sindikatima kao socijalnim partnerima, vjerojatno na najnižoj razini u posljednjih 10 do 13 godina, koliko ja sudjelujem u ovom poslu", kaže.

Dodao je kako sindikalisti imaju velika očekivanja od ministara Tomislava Čorića i Alena Ružića. Jedan od razloga je, kako kaže, bivši ministar rada Marin Piletić, s kojim sindikati nisu mogli niti razgovarati.

"Ministar Piletić nije bio adekvatan sugovornik sindikatima"

"Imamo očekivanja od ministra Čorića, ministra Ružića, oni su novi pregovarači, da se stvari u bitnom promijene. Ministar Piletić naprosto nije bio osoba s kojom se moglo dijalogizirati, nije bio adekvatan sugovornik sindikatima, on je imao neke druge prioritete. Očekujemo da se ovo promijeni, u interesu nam je da se situacija koju imamo zadnje dvije godine – a to je rušenje realne cijene rada zaposlenih u javnim službama – zaustavi", kaže Kroflin.

Pojasnio je i zašto smatra da bi novi pregovori mogli biti plodonosniji.

"Ružić je novi ministar, nadam se da će mu biti u interesu napraviti neku promjenu u odnosu na prethodnika, to je i sam na taj način artikulirao. Što se tiče ministra Čorića, on ima ranije iskustvo razgovora sa sindikatima, sjećamo se iz perioda kada je bio ministar rada. Nismo se tada s njim najbolje slagali, vučemo i neke masovne tužbe iz tog perioda i dan-danas. Međutim, razlika je u tome što su tada pregovori ipak imali neku strukturu, išli su u nekom smjeru, razumjeli smo se. Posljednje dvije godine nije ni toga bilo, pregovori su procesno bili vođeni izuzetno loše."

"Minimum minimuma je nadoknada gubitka realne osnovice"

Kroflin je sumirao i ciljeve – uže i šire – sindikalnih predstavnika.

"Uže gledano, očekujemo minimum minimuma: da se nadoknadi gubitak realne osnovice koji smo imali u posljednje tri godine i da se anticipira nešto što nas očekuje iduće godine. Ispod toga se nema što razgovarati. Hoće li to biti dovoljno za dogovor, ne ovisi samo o meni. Moramo sjesti i pronaći neki okvir, neku zajedničku poziciju s kojom ćemo ići prema Vladi.

Malo šire, očekujemo od Vlade da se kolektivno pregovaranje ponovno afirmira. Od korone imamo tendenciju vlasti da pitanje radnih prava uređuje samostalno, mimo sindikata i mimo kolektivnih ugovora. Očekujemo da se Vlada posveti kolektivnim ugovorima. Prvi korak bio bi da se uspijemo dogovoriti za osnovicu, regres, božićnicu i topli obrok. Ako tu uspijemo doći do obostranog dogovora, to bi bilo odlično", kaže.

Četiri godine bez granskih kolektivnih ugovora

"Ali nakon toga moramo riješiti drugi urgentan problem, koji je sramota za Vladu. Mi već četvrtu godinu nemamo nijedan granski kolektivni ugovor u javnim službama. Čini mi se da smo došli u situaciju kada je i Vladi i sindikatima u interesu da se stvari resetiraju. Očekujemo od ministara Čorića i Ružića iskorak po tom pitanju", dodao je.

"Nema razloga da se proračunske rupe prelamaju preko leđa radnika"

Kaže i da očekuje Vladine argumente kako "novca nema", ali ne smatra ih uvjerljivima.

"Druga strana uvijek dođe s argumentima poput rasta javnog duga, ali razumijemo i mi što se u ekonomiji događa. U ekonomiji se ne događa ništa specifično katastrofično, ništa što bi sugeriralo da je potrebno prelamati se preko leđa učitelja, nastavnika i medicinskih sestara i preko njihove egzistencije popunjavati rupe u državnom proračunu.

Imamo rast od oko 2,4 posto, što je i dalje puno više od eurozone. Izrazito je bitno što se događa u našem okruženju", kaže Kroflin.

"Položaj zaposlenih u visokom obrazovanju i znanosti degradiran je"

Dodao je kako sindikati nisu zadovoljni položajem radnika u visokom obrazovanju i znanosti, ali da ne postoji razlog zašto se o tome ne bi moglo pregovarati.

"Nema nikakvog razloga da ne razgovaramo o unapređenju položaja svih zaposlenih u javnim službama.

Nismo zadovoljni položajem zaposlenih u visokom obrazovanju i znanosti. Pozicija cijelog sustava, govorimo o svim radnim mjestima, degradirana je u odnosu na poziciju od prije desetak ili petnaestak godina", kaže Kroflin.