Makroekonomist Matija Kroflin gostovao je u Dnevniku.

Najprije je govorio o tome da postoje situacije kada ljudi, koji su otišli iz Hrvatske i žive i rade u drugim zemljama, iz nekog razloga moraju i dalje plaćati porez ovdje.

“Postoje situacije u kojima je evidentno da ljudi rade i žive vani, a tu koriste usluge i to obilato. Potrebno je naći balans, ako ljudi u Hrvatskoj koriste javne usluge i imaju neke interese ovdje onda je u redu da plaćaju razliku poreza”, rekao je.

U nastavku je govorio o poskupljenjima:

“Nažalost, vidimo medijske izvještaje da su nekim poduzetnicima cijene plina narasle za čak pet puta. To će sigurno imati efekt prelijevanja, poduzetnici će to preliti na one na koje mogu, na krajnje kupce. No imali smo primjer i neprofitne orgnizacije, udruge koja to nema na koga preliti pa će Grad Zagreb to pokriti. Imamo situaciju političkog ping ponga tko je odgovoran, a to nam ne treba. Vlada mora naći najpoptimalnije mjere kako da pomogne poduzetnicima i da od četvrtog mjeseca da građanaim neku perspketivu jer su i cijene namirnica i plina povezane”, objašnjava.

Rekao je i kako su nas oštra kriza i brz oporavak doveli u situaciju da imamo visoku inflaciju.

“No što je bila alternativa? Tisuće i tisuće otkaza i stečaja. Što da smo na krizu reagirali kao 2011.? Imali bismo recesiju i depresiju. Mislim da je ovo bolja situacija. No to ne znači da se možemo prepustiti i gledati što će se događati oko nas. Vlada je već najavila porezne mjere, to je PDV koji bi se trebao primjenjivati i na struju i na cijene plina. To su cijene na koje država može utjecati i ako smanjuje porezni teret na tim uslaugama to će dovesti do niže finalne cijene za građane. To ne treba petljati s općom stopom PDV-a ili nekih prehrambenih navika na koje država ne može utjecati jer bi taj novac vjerojatno ostao u maržama”, kaže i dodaje:

“No to neće biti dovoljno i Vlada mora imati i druge mjere. Najavile su se već, kroz vaučere, kroz sufinancirane finalne cijene, to je rast plaća i mirovina bez kojeg se taj udar neće moći kompenzirati, Građani moraju imati neku perspektivu, a država mora naći način kako da pomognu poslodavcima”.

Rekao i kako Vlada ima direktan utjecaj na javni sektoru u kojem može povećati osnovicu:

“Proračun se puni dobro, inflacija pogoduje punjenu proračuna i dio tih pozitivnih trendova građani moraju osjetiti. Što se tiče zaposlenika u privatnog sektoru, Vlada bi trebala vidjeti može li kroz porezni suatav ili nekakvo grupiranje neoporezivih isplata omogućiti poslodavcima dodatno dizanje plaća zaposlenicima”.

“Inflacija jače pogađa one na dnu dohodovne ljestvice”

Nastavio je o inflaciji i potrošačkim košaricama:

“Mi govorimo o inflaciji koju mjerimo kroz indeks potrošačkih cijena, on je prošle godine porastao za 2,6% no brojni ekonomisti nemaju povjerenja u taj podatak. Kao prvo, riječ je o skromnom broju dobara čije se cijene evidentiraju i to samo u velikim gradovima. Osim toga to se temelji na anketi potrošača iz 2017. godine, potrošačke navike su se promijenile. Ključno je kako inflacija pogađa pojedine segmente društva kada ih složimo po dohotcima i kada ih složimo od najsiromašnijih do najbogatijih”, kaže.

Na pitanje ima li Vlada saznanja o tome koliko je inflacija pogodila najugroženije, veli:

“Ja se bojim da država te podatke nema. Naši ekonomisti bi te podatke trebali izvući, a država bi ih trebala iskoristiti i usmjeriti novac prema građanima koje inflacija najviše pogađa. Ova košarica iz čega mi dobivamo 2,6% je više primjerena za one koji su natprosječno bogati. Inflacija ove na dnu dohodovne ljestvice pogađa zbilja puno jače. S time bi se netko trebao ozbiljno pozabaviti”, zaključuje.