Hrvatskoj policiji prijeti kadrovska kriza? Sindikat MUP-a upozorava na ozbiljan problem

U PU splitsko-dalmatinskoj služba je u 2024. prestala za 50 policajaca, u 2025. za 55, a u 2026. za 61 policajca, dok ih je 2024. zaposleno 42, godinu kasnije 74, a ove godine 72 nova policajca. Iako je broj novoprimljenih u te tri godine bio veći od broja prestanaka službe ta policijska uprava trenutačno ima popunjeno 89 posto sistematiziranih radnih mjesta.

Najveći broj prestanaka službe odnosio se na odlazak u mirovinu - 35 policajaca u 2024., 39 u 2025. i 47 u 2026. godini. MUP navodi da je mirovina najčešći razlog prestanka službe u promatranom razdoblju.

Istodobno, dio policajaca nakon navršenih 65 godina zatražio je zadržavanje u službi. Takav zahtjev podnijela su tri policajca u 2024. i isto toliko u 2025., dok su ga u 2026. podnijela četiri policajca.

Podaci splitsko-dalmatinske policije odnose se na jednu policijsku upravu, dok Opći sindikat MUP-a problem zadržavanja kadrova ocjenjuje na razini cijelog sustava. Predsjednik sindikata Tomislav Teri smatra da se stanje ne može promatrati samo kroz odnos broja novoprimljenih i onih kojima prestaje služba, nego i kroz sposobnost policije da zadrži iskusne kadrove.

„Svakodnevno iskustvo s terena potvrđuje ono na što sindikat već dulje vrijeme upozorava, a radi se o ozbiljnom sustavnom problemu zadržavanja kadrova“, rekao je Teri.

Kao najčešće razloge odlazaka iz policije na razini cijelog sustava naveo je niske plaće i nekonkurentnost na tržištu rada, preopterećenost, radno vrijeme, loše uvjete rada i narušene međuljudske odnose.

„Kroničan nedostatak ljudi dovodi do prekomjernog broja prekovremenih sati, čestih izvanrednih angažmana i nemogućnosti planiranja privatnog života“, dodao je Teri.

Prema njegovoj procjeni, hrvatski policijski sustav godišnje napusti između 600 i 800 policijskih službenika, uključujući odlaske u mirovinu, sporazumne raskide i izvanredne otkaze, dok se kroz Srednju policijsku školu i programe prekvalifikacije godišnje regrutira između 500 i 700 novih vježbenika.

Policajci koji napuštaju službu najčešće odlaze u privatni sektor

„Smatramo da se kvantitetom novih zaposlenika ne može nadoknaditi gubitak kvalitete i iskustva, dok je ukupan broj operativaca na terenu u stalnom padu“, istaknuo je Teri.

Prema procjeni sindikata, policajci koji napuštaju službu najčešće odlaze u privatni sektor, među ostalim u zaštitarske tvrtke, logistiku i transport, dio ih odlazi u zemlje Europske unije, gdje rade izvan policijskog sektora, a manji broj prelazi u druge državne i javne službe. Kao razloge za odlazak sindikat navodi i nezadovoljstvo mogućnostima napredovanja te načinom raspoređivanja.

Šira slika odlazaka vidljiva je i iz studije o djelatnostima policijskih službenika nakon prestanka službe u MUP-u. Prema podacima MUP-a i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u tri godine do lipnja 2024. iz policije je otišlo 2255 službenika, a za najmanje 52 posto njih u evidenciji HZMO-a nije pronađeno zaposlenje kod drugog poslodavca. Taj podatak sam po sebi ne znači da ti ljudi nisu radili, primjerice kao samozaposleni ili u inozemstvu.

Sindikat na razini cijelog MUP-a upozorava i na psihološko opterećenje policajaca. Teri navodi da se sindikatu godišnje izravno obrati između 50 i 100 policijskih službenika koji traže pravnu ili psihološku pomoć, koju sindikat organizira putem neovisnih stručnjaka.

„Oko 30 posto pomoći traži se neposredno nakon konkretnog traumatskog događaja, dok je oko 70 posto zahtjeva uzrokovano dugotrajnim akumuliranim stresom, sagorijevanjem na poslu, narušenim obiteljskim odnosima zbog posla te mobingom ili pritiskom na radnom mjestu“, rekao je Teri.

Sindikat upozorava i na stigmatizaciju traženja psihološke pomoći, navodeći da se policajci boje kako bi to moglo dovesti do preispitivanja njihove radne sposobnosti, oduzimanja oružja ili blokiranja napredovanja.

„Procjenjujemo da više od 50 posto policajaca koji dožive teži traumatski događaj nikada ne zatraži formalnu psihološku pomoć, već traumu potiskuju ili rješavaju unutar privatnog kruga“, tvrdi Teri.

Sindikat zato traži potpuno anoniman sustav vanjske psihološke pomoći, u kojem bi MUP financirao uslugu, ali bi je pružale neovisne stručne ustanove, kao i obvezne i redovite antistres programe te dekompresiju nakon kriznih situacija.

MUP: U sustavu osigurani mehanizmi psihološke i psihosocijalne pomoći

U MUP-u, s druge strane, ističe da su u sustavu osigurani mehanizmi psihološke i psihosocijalne pomoći policijskim službenicima nakon visokostresnih, kriznih i traumatskih događaja, uključujući psihološku pomoć i krizne intervencije. Zdravstvena sposobnost za obavljanje policijskih poslova procjenjuje se kroz propisani sustav zdravstvenih pregleda i zdravstvenih komisija, uključujući postupke ocjene zdravstvene i radne sposobnosti.

MUP navodi i da se radno opterećenje i psihološka opterećenost policajaca ne mogu procjenjivati samo na temelju broja zaposlenih i prestanka službe. Policijski poslovi organiziraju se prema sigurnosnim potrebama, procjeni situacije i utvrđenim prioritetima, a policajci se angažiraju prema potrebama službe.

Složenost i trajanje kriminalističkih istraživanja također, ističe MUP, ovise o okolnostima svakog pojedinog slučaja te se ne mogu izravno povezivati s brojem policajaca koji u njima sudjeluju.

Na dio pitanja o upravljanju kadrovima u MUP-u upućuju i podaci Odbora za državnu službu. Prema Izvješću o radu Odbora za 2025., od 1054 upravna predmeta i žalbi na prvostupanjska rješenja 609 ih se odnosilo na odluke MUP-a, odnosno gotovo 58 posto. Među žalbama koje su se odnosile na MUP najviše ih je bilo zbog rasporeda na radno mjesto, ukupno 372.

Teri taj podatak smatra pokazateljem problema u upravljanju ljudskim potencijalima u MUP-u.

„Visok broj žalbi pokazuje da su službenici prisiljeni zaštitu svojih prava tražiti izvan MUP-a jer unutar Ministarstva ne postoji adekvatan dijalog“, rekao je.

Opći sindikat MUP-a smatra da se problem odlazaka policajaca na razini cijelog sustava ne može riješiti samo povećanjem broja novoprimljenih, nego traži poboljšanje plaća i uvjeta rada, objektivnije kriterije za napredovanje i premještaje te bolju i neovisnu psihološku potporu.

„Hrvatskoj policiji već danas prijeti ozbiljna kadrovska kriza koja se u narednim godinama može odraziti na opću razinu sigurnosti građana i operativnu spremnost države“, poručio je Teri.