CNN-ov voditelj podsjetio Plenkovića da je najdugovječniji premijer u EU-u: "To je svakako privilegij, ali..."

„S obzirom na to da se nalazimo usred još jedne energetske krize – prve nakon ruske agresije na Ukrajinu, a sada i zbog rata na Bliskom istoku te nefunkcionalnog Hormuškog tjesnaca – tražimo načine kako povećati otpornost i kako si međusobno pomoći kako bismo poduzeli mjere koje će osigurati energetsku sigurnost. Danas su Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale bilateralni sporazum o proširenju plinske interkonekcije na dijelove Bosne i Hercegovine gdje plinifikacija još nije provedena. To je zaista velik uspjeh uz snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Plenković za CNN.

CNN-ov Quest kaže da su, gledajući kartu koja prikazuje Inicijativu triju mora, vidljivi Crno more, Jadran i Baltik. Velik dio energije ranije je dolazio iz Rusije, no to se sada promijenilo, kaže. Pitanje je odakle će dolaziti novi izvori energije i kako ih povezati unutar regije. Hoće li dolaziti iz Sjedinjenih Država – što već djelomično i jest slučaj – dok je kapacitet iz Zaljeva ograničen? Odakle zapravo osigurati nove izvore energije kako bi se sve povezalo unutar ovog prostora?

„Tijekom godina većina članica Europske unije odustala je od ruskih fosilnih goriva. Hrvatska je prestala koristiti rusku naftu i plin. Samo dvije kontinentalne zemlje – Mađarska i Slovačka – još uvijek koriste i kupuju rusku naftu, više kao iznimku nego pravilo. Hrvatska je tijekom mog prvog mandata kao premijera investirala u plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku", odgovorio je Plenković, i nastavio: "A sada 67 posto ukapljenog prirodnog plina koji nabavlja Hrvatska, ali i drugi operateri u regiji, dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država. Time smo diverzificirali pravce opskrbe plinom, kao i naftom, za zemlje srednje i istočne Europe. Mislim da je to bila strateška odluka koja je u potpunosti promijenila prethodnu energetsku situaciju, koja je bila potpuno ovisna o ruskim fosilnim gorivima."

Quest je upitao premijera i o promjeni vlasti u Mađarskoj, ustvrdivši kako je Plenković bio kritičar bivšeg premijera, te očekuje li bliže odnose.

"Prije svega, poštujemo vrlo jasnu pobjedu Pétera Magyara i stranke Tisza na parlamentarnim izborima, nakon 16 godina mandata premijera Orbána. U Mađarskoj, kao i u Poljskoj, politički spektar je u osnovi podijeljen tako da je ljevica gotovo bez utjecaja, jedva prisutna. Uglavnom postoje različite političke stranke od centra-desno do desnice koje se natječu za potporu birača. Kada je riječ o europskoj ulozi Mađarske, imamo velika očekivanja od gospodina Magyara."

"Mislim da činjenica da je Mađarska već ukinula blokadu zajma od 9 milijardi eura za Ukrajinu, o kojem smo odlučili na Europskom vijeću u prosincu, a odluke su donesene prošlog tjedna, znači da sada možemo proširiti našu potporu Ukrajini – 6 milijardi eura za vojsku i obranu te 3 milijarde za funkcioniranje države.

Na bilateralnoj razini između Hrvatske i Mađarske sada imamo razdoblje od nekoliko mjeseci da na stol stavimo sva otvorena pitanja, pokušamo ih brzo riješiti i izgradimo iskreno partnerstvo i prijateljske odnose kakve su ove dvije zemlje imale kroz stoljeća suradnje", odgovorio je Plenković.

Premijeru, zamislite – sada ste najdugovječniji premijer ili šef vlade u Europskoj uniji. Siguran sam da vam je to već više kolega spomenulo nakon odlaska Viktora Orbána. Sada ste, kako se kaže, „otac kluba“. To nosi određenu odgovornost jer ste toliko dugo na toj funkciji.

"To je svakako iskustvo i odgovornost koju sam spreman preuzeti i, rekao bih, staviti na svoja leđa te iskoristiti sve iskustvo i znanje, kao i utjecaj Hrvatske, ali i osobni pristup, u ključnim raspravama koje su pred nama – bilo da je riječ o sigurnosti, obrani, konkurentnosti ili nadolazećim pregovorima o sedmogodišnjem proračunu, odnosno višegodišnjem financijskom okviru.

To je svakako privilegij, ali prije svega rezultat povjerenja koje su mi hrvatski građani dali kroz tri uzastopne izborne pobjede u posljednjih deset godina", zaključio je Plenković.