FOTO / Poduzetnici i iznajmljivači prosvjeduju na zagrebačkom Zrinjevcu: "Država nas gleda kao bankomate bez dna"

Organizatori su poručili da žele upozoriti na sve veće porezno i administrativno opterećenje poduzetnika, obrtnika i obiteljskih iznajmljivača.

Ističu da rast troškova rada, poreza i administrativnih obveza sve više otežava poslovanje, ulaganja i povećanje plaća, dok česte izmjene propisa poduzetnicima onemogućuju dugoročno planiranje.

Unatoč kiši, na Zrinjevcu se okupilo više stotina ljudi.

"Država nas gleda kao bankomate bez dna"

Okupljenima se prvi obratio predsjednik Udruge Glas poduzetnika Bruno Samardžić. Rekao je da je "dosta guljenja kože onima koji Hrvatsku drže na životu".

Okupljeni su povikali: "Dosta je!"

"Ovdje nismo zato što volimo prosvjedovati, ovdje smo zato što nam gori pod nogama i zato što više nemamo kamo uzmaknuti. Umorni smo od države koja nas ne gleda kao partnere, već kao bankomate bez dna", rekao je Samardžić.

Dodao je da oni koji prosvjeduju nikad "nisu stvorili jedno rano mjesto", niti razmišljali kako će radnicima isplatiti doprinose.

"Lako je rasipati tuđi novac kad za njega nisi prolio ni kap znoja", rekao je.

Traži hitno ukidanje parafiskalnih nameta, svih obveznih članarina, prestanak represije i partnerstvo te porezna rasterećenja rada. "Uključite nas u odluke, pustite nas da radimo!", poručio je.

"O nama se odlučuje za stolom za kojim ne sjedimo"

"Svi mi dolazimo iz različitih gradova, bavimo se različitim poslovima i imamo različita razmišljanja, ali jedna nas stvar veže: hrvatske smo obitelji koje svojim rukama zarađuju za svoju egzistenciju. O svima nama odlučuje se za stolom za kojim mi ne sjedimo", rekao je Vedran Tomić iz udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače.

Zatražio je ukidanje obvezne članarine u Hrvatskoj gospodarskoj komori i Turističkoj zajednici.

Okupljeni skandiraju: "Lopovi!", "Fuj!" i "Nismo kmetovi!"

"Osjećam se izdano"

Rafaela Pokos Vinković rekla je da se osjeća izdano zbog novih nameta i odnosa države prema obrtnicima.

"Kad treba uplaćivati doprinose, mi vrijedimo kao poduzetnice, a kad trebamo postati majke, ne vrijedimo jer smo trošak", rekla je.

"Kao paušalni obrtnik ne mogu dobiti kredit u banci, ali mogu na godišnjoj bazi otplaćivati kredit državi u vidu novih nameta", rekla je. Dodala je da bi iznos povećanih davanja za nju bio usporediv s godišnjom ratom kredita za novi automobil.

Poručila je da se osjeća izdano jer želi raditi, stvarati i zarađivati bez stalnog straha od novih nameta, kontrola i kazni.

"Za 1500 eura neto plaće državi ide još 1100 eura"

Član Upravnog odbora UGP-a Dario Kožul rekao je da je jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva rast državne potrošnje.

Govoreći o poreznom opterećenju rada, Kožul je rekao da poslodavac, kako bi radnik primio 1500 eura neto plaće, državi mora uplatiti još oko 1100 eura.

"Drugi primjer je 45 državnih agencija u kojima radi 6500 službenika. U zadnja dva desetljeća je broj službenika u općinama i županijama povećan dva i pol puta. Iza svega stoje uhljebništvo, nepotizam, nekompetencija i korupcija", rekao je.

Istaknuo je da velik dio tog novca odlazi na zdravstveni i mirovinski sustav, a zatim kritizirao njihove rezultate.

"Nismo ovdje zato što odbijamo plaćati poreze"

Hana Matić, potpredsjednica udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače, istaknula je da na prosvjed nisu izašli jer ne žele podmirivati svoje obveze prema državi.

"Danas nismo ovdje zato što odbijamo plaćati poreze. Mi nismo ovdje zato što se bojimo konkurencije", rekla je Matić.

"Ovo što se od nas traži fizički je nemoguće"

Vlasnik tvrtke koja se bavi ozvučenjem i akustikom, rekao je na prosvjedu da ga najviše pogađaju novi administrativni zahtjevi, među kojima su sidrene cijene i obveza objavljivanja cjenika svakog dana u 8 sati.

"Ja gotovo da ne mogu kreirati nekakav normalni cjenik. Druga stvar je što nam to omogućuje špijuniranje konkurencije. Svaka tvrtka iz moje konkurencije može pogledati naše cijene i prilagođavati se", rekao je.

Kritizirao je i to što distributeri koji podižu cijene nisu obvezni objavljivati svoje cjenike, dok ih poduzetnici poput njega moraju javno isticati.

"Ako meni distributer podigne cijenu, on nije obavezan objaviti cjenik. A ja moram objaviti povećanu cijenu i onda se na mene gleda kao na nekoga tko je lopov", rekao je.

Na pitanje smatra li da država namjerno guši poduzetnike, odgovorio je da to ne zna. "Mislim da se radi ili o velikom neznanju ili velikoj bahatosti", rekao je, prenosi Index.