Povijesni presedan
Sićušne, ali presudne za prirodu: Pčele u Peruu dobile zakonska prava

U Peruu su pčele bez žalca postale prvi kukci na svijetu kojima su zakonski priznata određena prava. Riječ je o više od 175 autohtonih vrsta koje imaju važnu ulogu u očuvanju amazonskog ekosustava, a novom im je deklaracijom zajamčeno pravo na postojanje, zdrav okoliš i pravno zastupanje.
Deklaraciju o pravima amazonskih pčela bez žalca prihvatile su lokalne vlasti dviju peruanskih pokrajina, Satipa i Naute, u listopadu 2025. i siječnju 2026. godine. Iza inicijative stoji koalicija ekoloških organizacija, znanstvenika i predstavnika autohtonih zajednica, koja je godinama upozoravala na sve veće ugrožavanje ovih oprašivača.
Njihovu populaciju posebno pogađaju krčenje šuma, uporaba pesticida i klimatske promjene, piše CNN.
Važne za opstanak amazonske prašume
Inicijativu je pokrenula Rosa Vásquez Espinoza, kemičarka i biologinja te osnivačica neprofitne organizacije Amazon Research Internacional. Proučavanjem pčela bez žalca počela se baviti 2020. godine, a tijekom istraživanja uvidjela je da te autohtone vrste u peruanskom zakonodavstvu uopće nisu bile prepoznate.
Unatoč nazivu, ove pčele imaju žalac, ali on je kod većine vrsta zakržljao ili nefunkcionalan. Neke se od njih od predatora i drugih prijetnji brane glasnim zujanjem i ugrizima. Gnijezda najčešće grade u šupljinama drveća, zemlji ili pukotinama različitih građevina.
Njihova je uloga u prirodi iznimno važna jer oprašuju brojne biljke i pridonose očuvanju bioraznolikosti amazonske prašume.
Espinoza ističe kako pčele same ne mogu zaštititi svoja prava na sudu, ali to mogu učiniti ljudi u njihovo ime. Prema novoj deklaraciji, moraju imati pristup zdravom biljnom svijetu, bez zagađenja i pesticida koji ugrožavaju njihov opstanak.
Zakonska zaštita i prava autohtonih zajednica
Deklaracija je nastala suradnjom organizacije Amazon Research Internacional, međunarodnog Earth Law Centera, organizacija koje zastupaju autohtone narode te lokalnih pčelara. U njezinu su izradu uključeni i pripadnici naroda Asháninka, koji stoljećima štite ove pčele.
Za njih su one važne ne samo zbog oprašivanja biljaka koje koriste za prehranu i izradu lijekova nego i zbog meda koji ima posebno mjesto u tradicionalnoj medicini.
Novim zakonskim okvirom organizacije za zaštitu okoliša i predstavnici autohtonih zajednica dobili su mogućnost upozoravati na kršenje prava pčela pred peruanskim sudovima.
Ipak, predstoji izrada konkretnih pravila za provedbu deklaracije. Potrebno je, među ostalim, odrediti što će se smatrati kršenjem njihovih prava i kakve će posljedice imati uništavanje staništa, primjerice rušenje stabla u kojem se nalazi zaštićeno gnijezdo.
Espinoza se nada da će lokalne vlasti tijekom ove godine usvojiti i provedbene propise.
Interes za ovu inicijativu već se proširio i izvan dviju pokrajina. Još dvije općine u regiji Cusco, Pichari i Unión Ashaninka, također su prihvatile sličnu lokalnu regulativu, a organizacije iz 14 zemalja na šest kontinenata javile su se s namjerom da sličan model primijene u zaštiti vlastitih autohtonih vrsta pčela.
U međuvremenu su pokrenute i praktične aktivnosti: organiziraju se edukacije o očuvanju pčela i pčelarstvu, njihova se zaštita uključuje u školske programe, a razvijaju se i lokalna tržišta koja bi trebala pomoći autohtonim zajednicama u ostvarivanju prihoda.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare