Raste potražnja za nekretninama u gradovima oko Zagreba. "Jedan razlog je presudan"

Uočljivo je to i po velikoj ponudi novogradnje u tim gradovima koji su potpune urbane cjeline da bi ih se zvalo prigradskim naseljima, iako su na neki način i to.

Spomenuti gradovi očito postaju privlačni(ji) kupcima nekretnina, među kojima i onima koji život u Zagrebu žele zamijeniti mirnijim prigradskim životom istodobno nastavljajući putovati u Zagreb na posao. Uz južni i istočni pravac, interes se širi i prema Samoboru i Svetoj Nedelji na zapadu.

Kvadrat oko 3.000 eura u prosjeku

Prema traženim cijenama u internetskim oglasnicima i na specijaliziranim stranicama, cijene stanova u novogradnji u Velikoj Gorici su između 2.800 i 3.400 eura po kvadratu, u Samoboru od 3.200 do 3.600, u Dugom Selu od 2.800 do 3.100 eura, a u Zaprešiću i Zaboku od 2.500 do 3.200 eura. Zajedno je to u prosjeku oko 3.000 eura.

Raspon unutar istog grada zna biti širok jer cijena ovisi o naselju, godini gradnje i tome dolazi li uz stan parkirno mjesto ili vrt, što se dobro vidi u usporedbi cijena kvadrata u Velikoj Gorici i Zaprešiću.

Ivana Čikić, direktorica agencije za posredovanje nekretninama Dom Ekspert iz Zagreba, kaže kako su trend veće potražnje za nekretninama u okolici Zagreba prvenstveno definirale cijene, a ne toliko atraktivnost tih gradova.

"Tamo su cjenovno priuštiviji i dostupniji stanovi. Za budžet koji mogu izdvojiti za kupovinu nekretnine, mlade obitelji na periferiji dobivaju više stambenih kvadrata. To je zasigurno jedan od glavnih razloga koji je doveo do veće migracije ljudi iz Zagreba u te sredine."

Nisu više samo "spavaonice"

Donedavno su i Velika Gorica i Zaprešić i Dugo Selo bili smatrani "spavaonicama" onih koji rade u Zagrebu. Sadašnji trendovi daju naslutiti kako je ondje kvaliteta života sada znatno veća, a promijenila se i struktura ponude. Uz starije zgrade, u oglasima su sve zastupljeniji stanovi u Dugom Selu i sličnim prigradskim središtima koji uz kvadraturu nude i vrt ili veću terasu.

No Čikić napominje kako je kvaliteta života ipak relativna kategorija koja ovisi o pojedinačnim potrebama i očekivanjima.

"Iako je cijena glavni motiv u tako važnoj odluci da iz Zagreba odselite u drugi grad u okolici, ne treba zanemariti da ti gradovi postaju sve atraktivniji za život, posebno mladih obitelji. Donedavno su percipirani kao "spavaonice" što je daleko od prave slike. Između ostalog slično smo govorili i za Novi Zagreb koji danas svojim sadržajem bilo koje vrste spada u najatraktivnije dijelove grada Zagreba. Vjerujem kako će vrlo sličnim putem ići gradovi u okruženju Zagreba. Rastom ponude novogradnje doći će i do razvoja društvenih sadržaja koji u konačnici čine neku lokaciju boljom od druge", napominje.

Snažniji trend selidbe iz Zagreba na periferiju započeo je, kaže Čikić, u vrijeme pandemije covida.

"Pandemija je utjecala na mnoge stvari pa tako i na odnos prema nekretnina. Tada smo najprije primijetili veće iseljavanje ljudi iz središta Zagreba prema Dugom Selu. Vremenom je to prešlo i na druge satelitske gradove oko Zagreba. Taj trend je od tada u uzlaznoj putanji."

Prema riječima naše sugovornice, Dugo Selo je i dalje jedno od izraženijih odredišta te selidbe. U oglasima ponudu kuća u Dugom Selu sve češće čini novogradnja, najčešće kuće u nizu s manjim vrtom.

"Novogradnja za srednje platežnu moć kupaca"

U oglasnicima je prilično velika ponuda novogradnje u tim gradovima, naročito u stambenim naseljima od kojih se neka reklamiraju kao luksuzna.

"Izgleda da je danas "luksuzno" neizostavna riječ u komunikaciji prodaje nekretnina. Posljedica toga je da će ona izgubiti svoje značenje. S druge strane investitori su pokazali na svojim projektima u gradovima oko Zagreba kako mogu prepoznati potrebe tržišta i izgraditi stanove koji su namjenjeni široj skupini kupaca. Ne samo onih koji traže luksuz. I prvenstveno su tim potezom privukli kupce", smatra direktorica agencije Dom ekspert.

Na koncu se najveći promet nekretnina odvija u srednjem kupovnom sloju stanovništva.

"Ako bi trebali nekako okarakterizirati ponudu novogradnje u gradovim u okruženju Zagreba onda bi mogli reći da je to za neku srednje platežnu moć kupaca. Međutim, valja istaknuti da većina potražnje, a to su kupci nižih platežnih moći, uopće nije pokrivena i da se taj segment, iako je najveći, još nije otvorio. Stoga ako ćemo gledati tržišni potencijal, trebali bi promišljati kako ga otvoriti", kazala je Čikić.