Hrvatski ratari u problemu zbog ukrajinskog žita: “Propast ćemo!”

Ekonomija 18. tra 202315:36 3 komentara
Augusto Colombo - ITALIA- / Alamy / Alamy / Profimedia

Zbog prekomjernog uvoza žitarica s trećih tržišta, ponajprije iz Ukrajine, cijene su na rekordno niskim razinama, a hrvatski ratari u nepovoljnoj situaciji, istaknuli su u utorak predstavnici HPK-a nakon sastanka s ministricom Marijom Vučković, koja je najavila da će na Vijeću ministara predložiti određene interventne mjere.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović na konferenciji za novinare pod nazivom “5 do 12” pojasnio je da je cijela situacija na tržištu žitarica nastala zbog uklanjanja trgovinskih barijera između Ukrajine i EU-a, pa tako žito iz Ukrajine, za razliku od ranije kada je uglavnom plasirano na sjever Afrike, završava u europskim zemljama, jer je ta opcija povoljnija za ukrajinske proizvođače.

Cijena žita je tako pala na rekordno niske razine, što u vrlo nepovoljnu situaciju dovodi hrvatski ratarski sektor uoči žetve, koja bi trebala početi za dva do tri mjeseca.

“Ne možemo čekati žetvu s ovim cijenama”

Predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petar Pranjić je poručio da je situacija alarmantna, a da ratari s postojećim cijenama pšenice ne vide opstojnost. “Mi žetvu ne možemo čekati s ovim cijenama”, ustvrdio je Pranjić, napomenuvši da je trenutna cijena pšenice oko 180 eura po toni, dok je realna od 280 do 300 eura.

Stoga, ratari traže da Bruxelles zaštiti hrvatsko tržište, uz naglasak na nadoknadu šteta, za što, po Pranjićevim riječima, postoji krizni fond.

I zbog solidarnosti s ukrajinskim kolegama, Pranjić je izjavio da se ne želi ići radikalno i tražiti da Hrvatska uvede carine na ukrajinski uvoz, kao što su to primjerice učinile Poljska i Slovačka.

Mato Brlošić iz HPK pojasnio je da poljoprivrednici iz EU-a moraju u proizvodnji poštovati određene mjere i standarde, poput korištenja sredstava za zaštitu bilja, zbog čega je tako ta proizvodnja skuplja u odnosu na proizvođače iz trećih zemalja, pa tako i Ukrajine.

“Nismo protiv ukrajinske pšenice ni ukrajinskih poljoprivrednika, no tražimo da Europska komisija nadoknadi povećane troškove koje nam je nametnula”, poručio je Brlošić.

Ocijenio je i da bi s obzirom na trenutnu cijenu pšenice najviše mogli profitirati potrošači, u smislu da bi cijena svega što se proizvodi od pšenice znatno trebala ići dolje, pa tako i kruha.

Vučković: Pripremit ćemo intervenciju i određene prijedloge

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavila je da će idući tjedan na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva nastojati detaljno obrazložiti situaciju i ukazati na moguće posljedice, u smislu i trajnijih poremećaja na tržištu, kao i poremećaja u prehrambenoj sigurnosti, i to ne samo građana Hrvatske već i EU-a.

“Pripremit ćemo jednu intervenciju i određene prijedloge koji se odnose na promjenu regulative koja uređuje tržište i njegovu organizaciju, predložit ćemo određene interventne mjere za sektor ratarstva u cjelini, koje bi se onda primjenjivale jednako, ne samo na Hrvatsku, već i na EU, i tražit ćemo podršku za takve prijedloge”, izjavila je Vučković.

Pojasnila je da postoji stup zajedničke poljoprivredne politike koji se zove zajednička organizacija tržišta i u okviru kojeg se predviđaju intervencije, a kao odgovor na različite krizne situacije i poremećaje.

“Njime se nastoji dati odgovor kako zaštititi proizvođača ili potrošača od izvanrednih događaja koji se nisu mogli predvidjeti, a koji imaju ozbiljne posljedice”, izjavila je Vučković.

U sektoru ratarstva tako postoje i intervencije koje se odnose na javno skladištenje, a Vučković je napomenula da će u tom segmentu tražiti određene promjene. Također, predložit će i dodatne mjere koje se odnose na određene izvozne stimulanse ili potpore, dodala je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare