Sabor jednoglasno podržao zakone o radnicima profesionalno izloženim azbestu: "Zašto se čekalo tri godine?"

Zakonskim prijedlozima o listi profesionalnih bolesti, o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu i o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu proširuje se Lista profesionalnih bolesti s rakom jajnika i rakom probavnog sustava, predviđa isplata naknade cjelokupnog iznosa odmah po pravomoćnosti rješenja Povjerenstva, umjesto obročne isplate kroz tri godine, te se usklađuje zakonodavstvo s EU direktivom.

Zakoni su dobri jer će pomoći ljudima koji su oboljeli, kazala  je Irena Dragić (Klub SDP-a), dodavši da osim na posljedicama treba raditi i na prevenciji te otklanjanju uzroka i potencijalne opasnosti za građane. "Azbest je svuda oko nas, a mnogi nisu dovoljno informirani o njegovoj štetnosti. Skriven je u zidovima, krovovima, cijevima i podovima starih zgrada, zapravo je tihi ubojica čije posljedice udisanja mogu doći  desetljećima nakon izlaganja”, upozorila je.

Proširenje liste profesionalnih bolesti povezanih s izlaganjem azbestu na radu pohvalio je Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog Vladimira Bileka), ali i poručio da tu ne smijemo stati. "U Hrvatskoj je danas između 6500 i 7000 radnika koji rade u dodiru s ionizirajućim zračenjem, od toga je čak 80 posto medicinskog osoblja, liječnici, inženjeri medicinske radiologije, medicinske sestre i tehničari”, upozorio je i pozvao da se jednaka pažnja posveti i drugim rizicima za zdravlje radnika.

Zakone hvali i Majda Burić (Klub HDZ-a) ističući da donose veću  socijalnu i pravnu sigurnost radnicima koji su profesionalno izloženi azbestu. 

"Konačno ćemo omogućiti pravnu zaštitu  i dostojanstvo oboljelim radnicima i njihovim obiteljima", rekao je Predrag Mišić (Klub Domovinskog pokreta), podsjetivši da je u tvornici Salonit azbestu bilo izloženo stotine radnika.  

SDP-ov Branko Kolarić upitao je zašto se čekalo tri godine,  budući da je EU direktiva o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu donesena 2023. godine. 

Na isto je ukazala i Jelena Miloš (Klub Možemo!). "Kada se radi o zdravlju radnika, prenošenje takvih direktiva trebao bi biti prioritet u radu Vlade”, poručila je.

Damir Barbir (Klub Centra i NPS-a) smatra da bi se  Lista profesionalnih bolesti  trebala češće mijenjati. Zadnja izmjena bila je prije  20-ak godina, a od tada su se promijenili radni procesi, oblici organizacije rada, kemijske i fizikalne štetnosti, kao i znanstvena saznanja o uzročno-posljedičnim vezama rada i bolesti, rekao je.