Saborska oporba: "Anti-SLAPP" zakon neće postići rezultate bez promjene sudske prakse

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan istaknuo je kako su zlonamjerni postupci svi oni postupci čija glavna svrha nije pokretanje postupka radi stvarnog ostvarivanja određenih prava ili određenih interesa, već je intencija tužitelja koji pokreću takve sudske postupke spriječiti, ograničiti ili sankcionirati javno djelovanje bilo fizičkih bilo pravnih osoba. 

"Oni zapravo koriste svoju bilo financijsku moć ili društvenu moć ili politički utjecaj kako bi fizičku ili pravnu osobu koja djeluje, ili je istraživački novinar ili na neki drugi način ili aktivistički način djeluje i istražuje, prisilili da odustane od svog istraživanja.  I naravno da u takvim slučajevima to vrlo često i negativno utječe i na vjerodostojnost i na ugled takvih fizičkih ili pravnih osoba", rekao je Habijan predstavljajući zakon.

Ministar je pojasnio i koja su to postupovna jamstva koja štite osobe od SLAPP tužbi. Svaki tuženik, uz odgovor na tužbu, moći će tražiti od suda da naloži tužitelju da položi osiguranje procijenjenih troškova. Isto tako, sud će biti dužan odlučiti o prigovoru tuženika o osnovanosti postupka, a tužitelj će morati nadoknaditi sve troškove postupka koje je izazvao pokretanjem spora. Kada su u pitanju sankcije, one će se razlikovati ovisno o tome je li riječ o fizičkoj i pravnoj osobi.

Za pravne osobe, sud će biti u mogućnosti izreći kaznu od 20 posto vrijednosti predmeta spora, najviše 20.000 eura, a kod  fizičke osobe do 10 posto vrijednosti spora, odnosno najviše 5.000 eura, istaknuo je Habijan, dodajući da će Hrvatska prvi put imati pravu analizu i statističke pokazatelje koliko je stvarno takvih postupaka u RH što će biti obvezna dostavljati i Europskoj komisiji.

Habijan: Reputacijska šteta pogubnija od samih kazni 

Od samog iznosa kazne za trgovačka društva, ministar naglašava da je za njih puno pogubnija reputacijska šteta i gubitak ugleda ako budu trajno označeni kao netko tko je vodio takve zlonamjerne sudske postupke,  odgovorivši time na upit SDP-ove Sanje Bježančević smatra li da će novčane kazne biti odvraćajuće.

Mostov zastupnik Ante Kujundžić poručio je da će podržati Zakon tek kada on obuhvati zaštitom i sve one zviždače u sustavu protiv kojih izvršna vlast pokreće postupke na Službeničkom sudu ili na Višem službeničkom sudu.

Na upit Magdalene Komes (HDZ) zašto prijedlogom nije obuhvaćena zaštita od neosnovanih privatnih tužbi u kaznenom postupku, Habijan je naveo da se EU direktiva odnosi isključivo na građanske i trgovačke sudske postupke, ali da u Kaznenom zakonu postoji poglavlje koje regulira upravo kaznena djela protiv časti i ugleda koja se pokreću putem privatne tužbe, a sudac često, kada dobije takav predmet, prvo utvrđuje je li uopće počinjeno kazneno djelo.

Također  je istaknuo da je dosad bilo svega pet što pravomoćnih, što nepravomoćnih presuda za klevetu i uvredu koje se odnose na novine.

Dalibor Paus (IDS) izrazio je bojazan da će „ako se začepi rupa po pitanju građanskih tužbi, to otvoriti mogućnost povećanog broja kaznenih postupaka po pitanju SLAPP tužbi”, na što Habijan uzvraća da razumije bojazan, ali da ona nije opravdana i da će se u konačnici „pratiti i procjena učinka provedbe ovog propisa i analizirati što će se u konačnici događati u kaznenim postupcima”.

„Hoće li se svaka oštra kritika vlasti, korporacija ili moćnih pojedinaca moći kvalificirati kao štetna za ugled i time zapravo izuzeti iz zaštite?”, zanimalo je Martinu Vlašić Ilkić (SDP) koju zabrinjava formulacija prema kojoj se zaštitne mjere neće primjenjivati ako se procijeni da javno djelovanje nije provedeno u dobroj vjeri.

O tome će odlučivati sud od slučaja do slučaja, odgovorio je ministar. „Želim vjerovati da pravosudnim dužnosnicima, odnosno sutkinjama i sucima, i na temelju njihove stručnosti i u konačnici prisege, možemo vjerovati da mogu od svakog slučaja do slučaja utvrditi upravo ovo pitanje”, rekao je.

Stipan Šašlin (HDZ) dotaknuo se zabrane postavljanja pozornice Hodu za život na glavnom zagrebačkom trgu, pitajući ministra pravosuđa je li, prema zakonu,  popis izvođača neophodan, na što mu je ministar odgovorio da je on osobno protiv bilo kakvih zabrana, da je to pitanje više za zagrebačkog gradonačelnika, ali da misli da Tomislav Tomašević „nije na tragu onoga što proklamira kao tolerantna i otvorena osoba”.

'Anti-SLAPP' zakon neće postići rezultate bez promjene sudske prakse

Zastupnici su u četvrtak pozdravili prijedlog Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje (tzv. "anti-SLAPP" zakon), naglašavajući potrebu zaštite svih koji su izloženi zlonamjernim sudskim tužbama, a oporba je poručila da bez promjene sudske prakse on neće postići željene rezultate. 

"Predloženi zakon u praksi neće postići svoju svrhu jer je zakonom predviđena zaštita novinara i branitelja okoliša u građanskim i trgovačkim parnicama ali ne i kaznenim postupcima koji čine većinu SLAPP tužbi u Hrvatskoj", rekla je u četvrtak Dušica Radojčić (Klub Možemo!). Upozorila je i da se brojne SLAPP tužbe podižu kako bi se zastrašilo i ušutkalo novinare i aktiviste, a presude predstavljaju opasnost za opstanak medijskih kuća i udruga.

"Tome najviše pridonosi činjenica da su uvreda i kleveta proglašeni kaznenim djelom i da su glavni alati zastrašivanja i kontrole medija", upozorila je. Stoga se založila i za dekriminaliziranje kaznenog djela uvrede i klevete.  

Ocijenivši kako je predloženi zakon korak naprijed prema "oslobođenju porobljenih institucija u zemlji i jačanju demokracije" Anita Curiš Krok (Klub SDP-a) upozorila je da se neosnovane ili zlonamjerne sudske tužbe (SLAPP) ne podnose primarno da bi se dobio spor nego da bi se zastrašilo i financijski iscrpilo te ušutkalo osobu koja javno govori o nekom pitanju od javnog interesa. 

Pozdravila je činjenicu da predloženi zakon donosi mogućnost odbacivanja takvih tužbi, zaštitu tuženika, ali i mogućnost nadoknade štete zbog zlouporabe.

"SLAPP tužbe su opasne jer mogu na neki način ograničiti slobodu govora, obeshrabriti sindikaliste, novinare, udruge civilnog društva, borce za ljudska prava ali i građane te smanjiti transparentnost i borbu protiv korupcije", poručila je.

Pupovac (SDSS): Broj SLAPP tužbi u Hrvatskoj ne opada

Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) upozorio je da zlonamjerne sudske tužbe po svojoj naravi "pobjeđuju i onda kada izgube" jer oni koji su tuženi u toj 'borbi' se iscrpljuju, strahuju te ih se nastoji ušutkati.

Naveo je kako prema podacima Hrvatskog novinarskog društva (HND) i koalicije protiv SLAPP tužbi u Europi upozorili da broj takvih tužbi u Hrvatskoj ne opada jer je u jednom trenutku aktivno bilo oko 700 takvih postupaka protiv novinara i medija. 

Upozorio je i da je novinarstvo u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina prolazilo kroz strukturnu transformaciju koja nije donijela samo tehnološke promjene i napredak nego i sustavno pogoršanje radnog i socijalnog statusa novinara. "U tom kontekstu SLAPP tužbe imaju razoran učinak", poručio je. 

Pozdravivši predloženi prijedlog zakona, Pupovac smatra da bi on bez promjene prakse, bez sudaca koji će te odredbe stvarno primijeniti te bez sustava koji će ih u tome poduprijeti - mogao ostati samo deklaracija dobre namjere.

Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a)  rekla je da je prema indexu Reportera bez granica naša zemlja zadnjih godina zabilježila pad na ljestvici slobode medija i nalazi se u kategoriji država s problematičnom situacijom slobode medija unutar EU.  Navela je i da naša zemlja, prema usporedivim europskim analizama, ima velik broj SLAPP tužbi u odnosu prema broju stanovnika. 

No, pozdravila je što predloženi zakon uvodi mehanizme ranog odbacivanja očito neosnovanih tužbi, mogućnost osiguravanja troškova postupka, naknadu troškova te novčane sankcije za zlouporabu sudskog postupka. 

HDZ-ov Maksimilijan Šimrak rekao je da predloženi zakon polazi od potrebe uspostave ravnoteže između prava na slobodu izražavanja i drugih zaštićenih prava, osobito na zaštitu ugleda, privatnosti i osobnih podataka.

Tako, u slučajevima potencijalnog sukoba tih prava osigurava se pristup sudu uz poštovanje načela poštenog suđenja. U tom kontekstu sudovima se ostavlja diskrecijsko pravo da u svakom pojedinom slučaju ocijene jesu li ispunjeni uvjeti za primjenu zaštitnih mjera.

"Zaštitne mjere neće biti primijenjene u situacijama u kojima je došlo do svjesnog širenja netočnih informacija ili iznošenja neosnovanih optužbi s ciljem nanošenja štete", kazao je.