Šef ocjenjivačkog suda o novom Maksimiru: Ovo je genijalno rješenje, remek-djelo!

Na natječaj je pristiglo 88 radova iz više od 20 zemalja, a dio javnosti kritizira izgled i otvoreni koncept nove maksimirske arene. Plejić kaže da ga reakcije javnosti nisu iznenadile, bez obzira na to jesu li pozitivne ili negativne.

"Svaka reakcija je dobra, i pozitivna, i negativna, znači da se ima o čemu razgovarati, da se ima o čemu debatirati, da postoji aktivna uloga svih strana i mi znamo da je to jako dobro."

Smatra da je važno da arhitektura bude dio kulturnog diskursa. "Da je arhitektura u nekom centru nekog kulturnog diskursa jako važno, tako da nije me ništa iznenadilo, to je jedan emotivan prostor u gradu, ljudi su vezani za taj prostor, jedan prostor koji je bogat uspomenama, bogat slikama, prizorima, događajima, to je kompliciran prostor, tako da reakcije su vrlo normalne, vrlo ljudske, vrlo realne i treba se razgovarati", rekao je.

"Duboko sam uvjeren da je to najbolji rad"

Ipak, kada je riječ o samom natječaju, Plejić nema dvojbe: "S druge strane sam duboko uvjeren da je to daleko najbolji rad od svih pristiglih nam u ovom međunarodnom natječaju, 88 radova, 20 zemalja i više kontinenata, jednostavno, to je jedna super suvremena arena, futuristička arena, ali na jedan drugi način koncipirana od dominantno nekih potpuno zatvorenih arena."

Dodaje da upravo rasprava može dovesti do zajedničkog stava o novom stadionu.

"Tako da reakcije su uvijek dobrodošle, te reakcije će iznjedriti neki zajednički stav, zajedničku sliku, svemu, tako da mi je to sve u redu i jednostavno zajedno ćemo izgraditi tu novu strukturu u Maksimiru."

"Nije bila intencija zadržati stari Maksimir"

Na pitanje je li cilj natječaja bio zadržati ideju starog Maksimira u novom ruhu, Plejić odgovara da to nije bila početna intencija.

"Na neki način to nije bila intencija ovoga natječaja. Natječaj je tražio rješenje za novi stadion, a ovaj od 88 radova je jedini povukao u paralelu sa starim stadionom."

Ocjenjivački sud je, kaže, kroz analizu svih pristiglih radova prepoznao vrijednost te poveznice.

"I mi smo zapravo analizom svih tih radova shvatili da je to važno, da je to kvalitetno dobro i da taj potencijal tog stadiona, koji je kultni stadion Turinin, je taj potencijal još uvijek postoji i na neki način se može izgenerirati, reinterpretirati jedan novi potpuno suvremeni stadion u kontekstu tog starog stadiona."

Plejić se osvrnuo i na vezu između Maksimira i Poljuda. "I na kraju je to čudo da se tako nešto dogodilo. I paralelno je zanimljiva i tema sa Poljudom i sa tema sa kako je zapravo Poljud disperzno generiran iz maksimirskog stadiona. Tako da je interesantna ta geneza tih sportskih objekata, tih arena."

Prema njegovu mišljenju, u projektu je iskorišten potencijal koji Maksimir nosi kroz različita vremena.

"I zanimljivo kako taj jedan potencijal tu postoji, koji onda daje neki eho u različitim situacijama, različitim vremenima, ima strašno nabijen taj DNA. Tako da nešto nije bio uvijek, ali ovo je potpuno drugačiji rad i svi smo jednoglasno sto posto za taj projekt."

Plejić kaže da je važnost projekta i u tome što povezuje različite razine identiteta. "Jer on je odraz jedne tradicije, identiteta, jedne priče, maksimirske priče, zagrebačke priče, hrvatske priče i to nas drži na okupu, drži nas ponosnima, drži nas kulturnima i imamo jednu liniju promišljanja, jedne autentične priče."

"Projekt je usklađen s aktualnim europskim nogometnim stadionima"

Jedna od kritika koje se mogu čuti odnosi se na otvoreni koncept stadiona i pitanje hoće li takav prostor biti dovoljno zaštićen od vremenskih uvjeta. Plejić smatra da za to nema razloga.

"Ona je dobro izbalansirana, dobro isprojektirana arena, koja je dovoljno zaštićena, dovoljno natkrivena." Posebno ističe jednostavnost arhitektonskog rješenja. "Kojeg projekta je zanimljivo, što je on reduciran u jednog arhitektonskog jezika, reduciran do srži. Znači, nema viškova, nema dodataka, nego čista esencija."

Smatra i da je riječ o izvedivom prijedlogu. "Tako da ovo je realističan prijedlog, realan prijedlog da se u planiranom vremenu, u planiranom budžetu realizira."

Dodaje da je projekt usklađen i s aktualnim europskim nogometnim standardima. "A u najnovijim, zadnjim standardima, europskim, nogometnim, tako dalje. Tako da će to biti jedan perfektan uređaj za perfektan doživljaj."

"Posebnost ovog projekta je što je izazvao reakcije"

Na pitanje postoji li mogućnost da se zbog negativnih reakcija, pa i peticije kojom se traži odabir drugog projekta, od svega odustane, Plejić kaže da formalno takav scenarij nije nemoguć.

"Pa čujte... Naravno da je sve moguće. Moguće da se odustane od svega, moguće da se nešto iskomplicira iz nekog razloga. Sve je moguće. Sve je moguće."

Ipak, ne vjeruje da će se takav scenarij dogoditi. "Ne vjerujem u to. Mislim da je jednostavno ovo prvi neki refleks, prvi neki šok."

Plejić smatra da je posebnost ovog projekta upravo u tome što je izazvao snažne reakcije.

"Zanimljivo je kod ove teme što svako ima potrebu komentirati, što je jednostavno... To je dio nas, to je nešto što osjećamo, nešto što imamo potrebu reagirati, to burno i žestoko."

U tome, dodaje, vidi i priliku za daljnji razgovor. "To je jako dobro i to nas dovodi u situaciju da mi svi skupa ćemo u konačnici izgraditi to. Mi ćemo izgraditi sebe, izgradićemo tu strukturu, jednostavno ćemo oblikovati taj dijalog među sobom."

Zbog toga ne očekuje odustajanje od pobjedničkog rada. "Tako da ne vjerujem u takav scenarij."

"Ne vidim zašto bi htjeli raditi nešto što ne možemo realizirati"

Plejić smatra da projekt ima podršku i struke i institucija koje sudjeluju u njegovoj realizaciji.

"Mislim da su i struka, i grad, i država samo uvjereni i da smo svi zapravo uvjereni da je ovo realan, izvrstan projekt koji daje ljudi veliki potencijal da bude globalno referentan, prepoznatljiv i konečan."

Jednom od ključnih karakteristika smatra njegovu prepoznatljivost.

"Šta je bilo jako bitno? Taj novi stadion ima jako ikoničku poruku da je jednostavno prepoznatljiv, da je ta silueta prepoznatljiva i da je to posebnost ovoga stadiona."

"Ovo je remek djelo"

Zaključujući razgovor, Plejić je još jednom odbacio tezu da arhitektura zanemaruje potrebe javnosti, istaknuvši da arhitekti, kako je rekao, nastoje razumjeti potrebe trenutka i pretočiti ih u budućnost.

"Naprotiv, ja mislim da smo mi altruisti i da smo zapravo osjećajni i da reflektiramo potrebe aktualnog trenutka i to transponiramo u neko buduće vrijeme."

Unatoč kritikama koje su se pojavile nakon predstavljanja projekta, Plejić ostaje pri uvjerenju ocjenjivačkog suda da je riječ o iznimnom rješenju.

"Ali je kod ovoga jednostavno projekta situacija da smo mi duboko uvjereni da je ovo genijalno rješenje, remek-djelo i da je planetarno preferentno i relevantno"