Teže do kredita za stan: Rizik je velik, svaki peti bi mogao biti nenaplativ

Vijesti 18. velj 202217:04 > 17:10
Podijeli:
Izvor: Dino Stanin/PIXSELL

Svaki peti stambeni kredit u Hrvatskoj u riziku je nenaplativosti. Dio visokozaduženih potrošača ranjiv je na mogući porast kamatnih stopa ili pad dohotka. Stoga Hrvatska narodna banka, ako ocijeni potrebnim, ima zakonsku osnovu za primjenu izravnih mjera kojima se mogu ograničiti uvjeti odobravanja kredita, poručili su jučer iz HNB-a.

Iako ne preciziraju o kakvim je točno mjerama riječ, očito je da bi one išle u pravcu da poslovne banke prisile da opreznije odobravaju kredite, odnosno da pooštre kriterije za njihovo odobravanje, piše Novi list.

Ti se kriteriji obično odnose na pooštravanje omjera visine plaće i rate kredita, vrijednosti kolaterala, odnosno procjene nekretnine i slično. Dijelu građana (onima koji bi po tim potencijalnim novim kriterijima bili ocijenjeni kao prerizični) krediti više jednostavno ne bi bili dostupni.

No, očito se u HNB-u vode time da je bolje i to, nego da građani uđu u nešto što će ih previše opteretiti. Iako kaže da nikakva odluka u tom pravcu još nije donesena, HNB ovime daje do znanja da su “na stolu” i ove posve rigidne mjere, te da je spreman i najoštrije djelovati s ciljem zaštite potrošača, ali i s ciljem otklanjanja ključnog rizika za stabilnost sustava: rasta cijena nekretnina.

One su naime samo lani u Hrvatskoj porasle za 9 posto, a u zadnjih pet godina za ukupno 40 posto. Nedavno je i Europski odbor za sistemski rizik (ESRB) upozorio da cijene nekretnina u Hrvatskoj neutemeljeno rastu, da je tržište pregrijano, te da mu čak i prijeti slom, sa svim popratnim posljedicama. Posebno su apostrofirali upravo Vladin program APN-a kao onaj koji dodatno dolijeva ulje na vatru. No, iz Vlade su se na upozorenje oglušili te poručili da subvencije idu dalje. Tako su “vrući krumpiri” i nepopularne mjere ostavljene HNB-u.

Brzi rast cijena

U HNB-u, dakle, kažu da sve pozorno prate. Temeljem podataka koje im banke dostavljaju te izravne komunikacije s njima, razvidno je, vele, “da je dio novih stambenih kredita odobren uz relativno blage uvjete”.

“Tako za otplatu oko 15 posto pojedinačnih (a 20 posto ukupne vrijednosti glavnice) stambenih kredita isplaćenih u prvih deset mjeseci 2021. odlazi više od polovine mjesečnog dohotka dužnika, što se može smatrati kreditima s povišenim rizikom nenaplativosti. Ti se krediti odobravaju u uvjetima sve bržeg rasta cijena stambenih nekretnina u odnosu na fundamente koji određuju njihovo kretanje te povijesno niskih kamatnih stopa čiji očekivani porast može dodatno otežati otplatu kredita s varijabilnim stopama”, poručili su iz HNB-a.

Kažu da “za sada ocjenjuju da ti rizici ne ugrožavaju stabilnost financijskog sustava jer je broj građana sa stambenim kreditima još uvijek razmjerno malen, a ukupna zaduženost stanovništva relativno niska”.

Istovremeno je, navode, kapitaliziranost banaka visoka, a njihova otpornost pojačat će se s primjenom mjere od ožujka 2023. kojom se povećava stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za kreditne institucije, s 0 posto na 0,5 posto. Međutim, navode dalje, “iako ti rizici za sada nisu sistemski, dio visoko zaduženih potrošača ranjiv je na mogući porast kamatnih stopa, pad cijena nekretnina ili pad dohotka”.

“Intenzivno radimo na kvaliteti granularnih podataka kako bismo utvrdili vodi li i u kojoj mjeri izdavanje novih kredita prema prezaduženosti građana. Naime, eventualna materijalizacija rizika jačeg pada cijena stambenih nekretnina mogla bi pogoditi banke zbog pada vrijednosti instrumenta osiguranja u zalogu, dok bi porast kamatnih stopa i pad realnog dohotka utjecao posebice na dužnike koji su prezaduženi, u smislu da u znatnoj mjeri opterećuju dohodak otplatama duga, a pokrivenost instrumentom osiguranja im je relativno niska”, opisuje HNB.

Polovina “u kešu”

“Ako to ocijeni potrebnim, HNB ima zakonsku osnovu za primjenu izravnih mjera kojima se mogu ograničiti uvjeti odobravanja kredita, odnosno djelovati preventivno kako bi se održali minimalni standardi razboritog kreditiranja potrošača na razini cjelokupnog sustava, poručuju iz HNB-a, piše Novi list.

Pritom, kažu, “treba imati na umu da su takve mjere makrobonitetne politike ograničene samo na dio tržišta koji se odnosi na transakcije financirane bankovnim kreditima, dok one ne utječu na inozemnu potražnju za nekretninama, niti na transakcije financirane gotovinom, koji prema procjenama HNB-a zajedno čine gotovo polovinu kupoprodajnih transakcija nekretnina”.

“Istodobno se značajan dio stambenih kredita usmjerava prema osobama koje prvi put kupuju nekretninu, pa su tako u 2021. subvencionirani krediti činili 20 posto ukupnih novoodobrenih stambenih kredita, a u 2020., kada su provedena dva ciklusa subvencija kroz APN, taj je udio dosegnuo čak 35 posto. Ovi podaci govore kako ne bi trebalo precjenjivati učinak moguće primjene makrobonitetnih mjera kojima se mogu ograničiti uvjeti odobravanja kredita”, zaključuje HNB.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar