Tomislav Tomašević: Krenut ćemo u hitnu sanaciju vodovodne mreže u Zagrebu

Vijesti 21. svi 202112:16 0 komentara
N1

Gradonačelnički kandidat zeleno-lijeve koalicije Tomislav Tomašević istaknuo je u petak da je hitna sanacija vodoopskrbe i odvodnje, iz koje iscuri 50 posto vode, jedan od prioriteta njihova Zelenog plana za oporavak Zagreba.

“Zagreb ima sramotnu statistiku da čak 50 posto vode iscuri iz vodovodne mreže, to je 60 milijuna kubika vode, a od 2023. godine zbog EU-ovih direktiva koje su usvojene, mi nećemo moći tu situaciju imati besplatno”, kazao je Tomašević.

Na konferenciji za novinare održanoj na Cmroku, Tomašević je zajedno s predsjednicom saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sandrom Benčić govorio o prioritetima Zelenog plana za obnovu Zagreba.

PROČITAJTE JOŠ

Istaknuo je da bi prema direktivi Europske unije, bez hitne sanacije, gubitak vode iz mreže Zagreb mogao koštati stotinjak milijuna kuna godišnje, što si grad ne može dozvoliti.

“Neki su projekti već pripremljeni, tako da ćemo ih nastojati ubrzati, i što je ključno, koristiti sredstva iz fondova EU-a”, poručio je.

Tomašević je istaknuo da se Zagreb treba adaptirati na klimatske promjene povećanjem zelenih površina s 12 četvornih metara po stanovniku na barem 18 četvornih metara, što je prosjek gradova u EU-u, te boljim upravljanjem otpadom i energetskom obnovom zgrada.

Do kraja mandata zatvaranje Jakuševca

Benčić je naglasila da se do kraja mandata cilja na zatvaranje Jakuševca, za što treba uvesti odvajanje otpada na kućnom pragu i naplatu prema količini odvojenog otpada.

“To ćemo odmah uvesti, i to razdvajanjem i recikliranjem otpada do zatvaranja Jakuševca, što će ujedno biti edukativna kampanja za građane”, najavila je Benčić.

Ističe da bi se time i ulaganjima u sortirnice i centre za reciklažu količina komunalnog otpada maksimalno smanjila. “Želimo imati model gdje ćemo od ostatka raditi inertnu masu, pokrivati Jakuševec i sanirati to područje do kraja”, poručila je.

Jedan je od ciljeva Zelenog plana spojiti postpotresnu obnovu s energetskom obnovom zgrada, za što je predviđen znatan dio sredstava u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

“Nama je cilj spojiti nacionalna, gradska i sredstva iz Fonda sa solidarnosti s tim sredstvima”, kazala je Benčić.

Po procjeni stručnjaka, dodala je, boljim upravljanjem postojećim energetskim sustavom i smanjenjem jalove energije moglo bi se uštedjeti oko 100 milijuna kuna godišnje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!