Oglas

PLAN SANACIJE U UTORAK

U dva zdenca kod odlagališta pronađen PFAS, Balen: "Redovito sam u Gospiću i pijem vodu iz slavine"

author
N1 Info
18. ruj. 2026. 16:48
PIXSELL
Marko Prpic/PIXSELL

Detaljan plan sanacije ilegalno odloženog otpada u Gospiću trebao bi biti predstavljen javnosti u utorak, a odvoz prvih 650 tona otpada trebao bi početi već kroz nekoliko dana.

Oglas

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen u Intervjuu tjedna Media servisa poručio je da građani Našica i Istre nemaju razloga za strah zbog otpada koji će završiti u cementarama, dok je, govoreći o kvaliteti vode u Gospiću, istaknuo da je i sam redovito pije iz slavine.

U prvoj fazi sanacije planirano je uklanjanje oko 650 tona neopasnog otpada koji se nalazi u približno 300 velikih vreća.

"To su 'big bag' vreće, njih 300 - 650 tona neopasnog otpada. Tu je donesena interventna mjera Vlade gdje su zadužene cementare. Fond je tu provedbeno tijelo. Mi smo s njima krenuli na teren, uzimaju se redovne analize u sklopu njihovih proizvodnih procesa i kroz nekoliko dana se kreće s tim odvozom. Rok je maksimalno 45 dana. Mi sad radimo na planu izvođenja tako da se to promptno odveze", rekao je Balen.

"Nema razloga za zabrinutost"

Poručuje da su provedene analize javno objavljene te da stanovnici područja na kojima se nalaze cementare u kojima će se otpad zbrinjavati nemaju razloga za zabrinutost.

"Procesima se to umješava da se dobije određena temperatura, sve se radi po tehnološkim standardima, sve se provjerava. Ponavljam - to su minimalne količine u odnosu na kapacitete proizvodnih procesa i svima nam je stalo da to prođe u najboljem redu", rekao je.

Slijedi rješavanje 4500 tona rasutog otpada

Sljedeći korak bit će sanacija oko 4500 tona rasutog otpada. Nabavni postupak još traje, ali odluka bi trebala biti donesena uskoro.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković najavila je da uskoro počinje prekrivanje otpada vodonepropusnom prekrivkom. Da je takva mjera nužna, upozorio je i predsjednik Znanstvenog savjeta za stručnu pomoć Vladi u sanaciji otpada u Gospiću Stjepan Lakušić.

Najkompleksniji dio sanacije odnosi se, međutim, na oko 33 tisuće tona zakopanog otpada koji uključuje otpad s opasnim svojstvima, neopasni otpad i zemlju.

"Ništa se ne može raditi bez kvalitetnih i točnih informacija, pogotovo sad kad smo dobili javno objavljene informacije sa svim detaljima. Već smo i prije pripremali određena rješenja koja su bila i trajnija. Ovo sad je privremeno rješenje - da se spriječi eventualno procjeđivanje oborinskih voda, a kako se iskop i sanacija bude obavljala, tako će se folija 'odvrtati'. Ponavljam - to je privremeno rješenje", objasnio je Balen.

Otpad u Gospiću
N1/Katarina Plantak

Opasni otpad morat će izvan Hrvatske?

Znanstveni savjet zaključio je da su se kao najpraktičnije izdvojile dvije mogućnosti konačne sanacije. Jedna podrazumijeva iskopavanje otpada i njegovo zbrinjavanje izvan Hrvatske.

"Mi smo proveli istraživanje tržišta. Zbrinjavanje opasnog otpada nije moguće u Hrvatskoj jer nemamo energane ni odlagališta, a ovo je još kompleksnije jer je umiješan i neopasni otpad i opasni otpad i zemlja i kamenje", rekao je Balen.

Fond je zainteresiranim ponuditeljima omogućio uzimanje uzoraka, a taj postupak trebao bi trajati do početka sljedećeg tjedna, odnosno do prekrivanja lokacije.

"Dobili smo mnoge korisne informacije. Ne možemo to komentirati. Temeljem završetka istraživanja tržišta mi ćemo dovršiti pripremu našeg tendera i našeg postupka", dodao je.

Otpad bi se u slučaju odvoza u inozemstvo mogao transportirati cestom ili željeznicom.

Druga mogućnost uključuje predobradu otpada, kojom bi se, među ostalim, zemlja odvojila od opasnog otpada. Time bi se smanjila količina materijala koji zahtijeva posebno zbrinjavanje, a time i troškovi za državni proračun.

"Postoji opcija da se jedan dio predobrade odradi na licu mjesta ili u nekim drugim postrojenjima", rekao je Balen.

"U Gospiću pijem vodu iz slavine i konzumiram hranu"

U međuvremenu su objavljene i nove informacije o kvaliteti vode na području Gospića. Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije proveo je izvanredno uzorkovanje vode iz ukupno 43 individualna vodna objekta.

Rezultati analiza vode iz bunara, cisterni i izvora pokazali su da je javna vodoopskrba zdravstveno ispravna.

"Povišene vrijednosti pojedinih fizikalno-kemijskih pokazatelja utvrđene su u 10 uzoraka i ne mogu se dovoditi u vezu s nezakonitim odlagalištem", priopćili su iz Zavoda.

Ipak, u dva zdenca u neposrednoj blizini i nizvodno od nezakonitog odlagališta utvrđena je prisutnost PFAS spojeva. Građani na tom području priključeni su na sustav javne vodoopskrbe, a voda iz tih bunara ne koristi se za piće.

Balen, koji je podrijetlom iz Gospića, kaže da razumije zabrinutost građana, ali smatra da situaciju ne treba predimenzionirati.

"Često tamo boravim i pijem stalno vodu tamo iz slavine i konzumiram hranu. Zato kažem - razumijem zabrinutost, ali ne treba ništa predimenzionirati. Znamo da se stalno rade analize, da je ona unutar svih parametara, tako da sam ja redovno tamo i pijem tu vodu. Nama je cilj da se to sanira", rekao je.

prosvjed, Gospić
N1 / Borna Šmer

"Ovo nije jedina lokacija koju saniramo"

Balen je naglasio da Gospić nije jedina lokacija s ilegalno odloženim otpadom koju država planira sanirati. Spomenuo je Poznanovec, Samobor, područje Istre i Pazina te Štikadu.

"Država će sanirati područje ilegalnog otpada na području grada Pazina. Sredstva su osigurana, napravljen je plan sanacije i bitno je da građani to znaju jer vidimo da su sada svi skeptični. Taj otpad će se iz Pazina morati negdje zbrinuti", rekao je.

Kao dugoročnija rješenja za problem gospodarenja otpadom Balen navodi najavljeno pooštravanje Zakona o gospodarenju otpadom, izgradnju energane te dovršetak sustava centara za gospodarenje otpadom.

Ovog je tjedna otvoren Centar za gospodarenje otpadom Babina gora, koji obuhvaća Karlovačku županiju, sjeverni dio Ličko-senjske županije i dio Sisačko-moslavačke županije, uz četiri pretovarne stanice.

"To je prvi kontinentalni Centar za gospodarenje otpadom i stvarno sam zadovoljan što smo tamo vidjeli na terenu", rekao je Balen.

Uskoro 20 milijuna eura poticaja za električne automobile

Govoreći o drugim aktivnostima Fonda, Balen je najavio i novi poziv za poticanje kupnje električnih vozila namijenjen građanima.

"20 milijuna eura imamo budžet za naše građane. Uskoro će se taj poziv objaviti. On će ove godine biti na tragu prošlog poziva", rekao je.

Poticaji se, prema njegovim riječima, neće odnositi na plug-in hibride.

"Temeljem direktiva idemo subvencijom isključivo električnih vozila s nultom emisijom", zaključio je Balen.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama