Bačić: Prihvatio bih spalionicu na Korčuli

Govoreći o odlagalištu, Bačić je objasnio da je sanacija podijeljena u nekoliko faza te da se na lokaciji nalazi i opasni i neopasni otpad.

"Da, u sanaciju krećemo brzo. Tamo je sanacija samog odlagališta podijeljena u nekoliko faza. Radi se i o neopasnom i o opasnom otpadu", rekao je Bačić za RTL Direkt.

Natječaj za uklanjanje neopasnog otpada Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poništio je nakon što je najjeftiniji ponuditelj povukao svoju ponudu jer nije imao rješenje za njegovo odlaganje. Bačić kaže da će Vlada sada pokušati ubrzati postupak.

"Vlada će na temelju članka 11. Zakona o gospodarenju otpadom i Zakona o Vladi odmah, bez javne nabave, ići u direktno ugovaranje kako bismo bez odugovlačenja tih 300 vreća sa 650 tona neopasnog otpada izvukli iz Gospića", rekao je.

Dodao je da će se u ugovaranje krenuti odmah te da očekuje da će taj dio posla biti proveden što je moguće brže.

"Mi smo uvjereni da to ide najbrže što može. To je prva faza. Paralelno s njom provodimo aktivnosti na prekrivanju zakopanog otpada. To je ta najveća količina od 33.000 tona otpada koji je zakopan u zemlju. Tu je i opasan i neopasan otpad. Mi ćemo to prekriti prije velikih jesenskih kiša kako ne bi došlo do daljnjeg procjeđivanja otrovnog otpada u tlo pa u vode", kazao je Bačić.

Prekrivanje otpada trebalo bi početi idući tjedan

Prema njegovim riječima, izvođač radova na prekrivanju otpada već je odabran, a početak radova očekuje se uskoro.

"Prekrivanje će krenuti, nadam se, idući tjedan. Odabran je izvođač. Nije uložena žalba, potpisuje se ugovor i počinje s prekrivanjem da se spriječi daljnje poniranje otrovnog otpada u tlo i vode te kako se ne bi dodatno onečišćivao okoliš."

Osim zakopanog otpada, na području oko silosa i PPK Velebit nalazi se još oko četiri i pol tisuće tona rasutog otpada. Za njegovo uklanjanje raspisan je natječaj.

"Prvi je bio poništen pa je podignuta vrijednost tog posla. Dobili smo 25. kolovoza dvije ponude. Od tada Fond evaluira ponude i ispituje njihovu kvalitetu, odnosno ispunjavaju li sve obveze iz javne nabave. Ako Fond donese odluku, onda se s izvođačem odmah kreće u uklanjanje otpada izvan Hrvatske", rekao je.

Bačić nije mogao otkriti kamo bi opasni otpad trebao biti odvezen jer je postupak javne nabave još u tijeku.

"Moram poštivati Zakon o javnoj nabavi, ne mogu davati podatke o tome niti ih imam. Ako se odabere jedna od dviju ponuda, taj će odvoz biti izvan Hrvatske. Mi u Hrvatskoj nemamo lokaciju za zbrinuti četiri i pol tisuće tona opasnog otpada."

"Rasuti otpad možemo ukloniti i prije roka od tri mjeseca"

Osvrnuo se i na procjene stručnjaka prema kojima bi uklanjanje otpada moglo potrajati znatno dulje od najavljena tri mjeseca. Bačić tvrdi da se taj rok odnosi na rasuti otpad na površini, a ne na velike količine zakopanog otpada.

"Mislim da je inicijativa Gospić je naš dom tražila da se ovaj ukopani otpad ukloni, a ovaj koji je rasut po površini mi mislimo da možemo ukloniti u tri mjeseca. Čak i prije, ali govorim za rasuti otpad", rekao je.

Dodao je da će taj otpad biti izvezen iz Gospića i odvezen na drugu lokaciju. Ako Fond utvrdi da nijedna od pristiglih ponuda ne zadovoljava kriterije javne nabave, Vlada i Fond pokušat će pronaći drugo rješenje.

Kada je riječ o zakopanom otpadu, Bačić je podsjetio na sastanak s inicijativom Gospić je naš dom održan 28. srpnja.

"Tada smo rekli da ćemo do 20. rujna predstaviti plan sanacije svega – i vreća, i rasutog i zakopanog otpada, kojeg najviše ima. Sukladno tome, predstavit ćemo plan sanacije vrlo brzo. To može biti i idući tjedan."

Sanaciju će prvo platiti država

Trošak sanacije zasad će pasti na državni proračun, odnosno Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Bačić, međutim, očekuje da će država pokušati naplatiti štetu od odgovornih za nezakonito odlaganje otpada.

"To će platiti Fond iz proračuna Republike Hrvatske. Međutim, s druge strane Državno odvjetništvo vodi postupak utvrđivanja odgovornosti za ova kaznena djela. Razumijem i građanske inicijative i sugrađane i njihovu zabrinutost jer je onečišćen prostor u Gospiću. Svi se bojimo za zdravlje i zdravlje naše djece te treba što prije ukloniti taj otpad iz Gospića."

Dodao je da država ne može čekati završetak sudskih postupaka prije početka sanacije.

"Državno odvjetništvo će u postupku pred sudovima nastojati napraviti sve da se iz imovine procesuiranih naplati šteta koju će u ovom trenutku platiti državni proračun. Na tome ćemo ustrajati, no ne možemo čekati ishod suđenja. Do tada će se preventivno platiti iz državnog proračuna."

Bačić o sastanku koalicije: Nekad bude povišenih tonova

Bačić se osvrnuo i na sastanak vladajuće koalicije na kojem se, prema medijskim napisima, raspravljalo o mogućnosti da se dio otpada iz Varaždina odvozi u Bjelovar. Navodno se tome usprotivio HSLS-ov Dario Hrebak, a podržao ga je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

"To je bio jedan od uobičajenih naših sastanaka, nekad su živahniji. Niti u stranci, kao niti u obitelji, a ni u koaliciji, ne mislimo svi o istome jednako", rekao je Bačić.

Potvrdio je da je Hrebak otvorio pitanje odvoza varaždinskog otpada u Bjelovar.

"S obzirom na to da odlagalište u Bjelovaru ima kapaciteta za dodatan otpad, predviđeno je da se dio otpada iz Varaždina, koji nema takve mogućnosti, dovede u Bjelovar. Hrebak je rekao da razumije solidarnost, ali da bi bilo dobro da se taj teret raspodijeli diljem Hrvatske sukladno postocima koji će se dogovoriti na razini Ministarstva."

Premijer Andrej Plenković, dodao je Bačić, na sastanku je naglasio potrebu za solidarnošću i promjenom odnosa prema otpadu.

"Premijer je rekao da je potrebna solidarnost i da moramo promijeniti svijest u Hrvatskoj da otpad nije smeće, da on može postati sekundarna sirovina i da pametni ljudi znaju od otpada napraviti sirovinu te smanjiti troškove izvoza otpada. Nije bilo nikakve žučne prepirke, jednostavno iznošenje mišljenja i puno puta smo tome svjedočili na sastancima koalicije."

"Ja bih prihvatio spalionicu na Korčuli"

Govoreći o mogućoj gradnji energana na otpad, Bačić je upozorio na otpor koji takvi projekti redovito izazivaju među lokalnim stanovništvom.

"Kada je Tabak grupa htjela neopasni otpad iz vreća preraditi u Zaprešiću, u Zaprešiću se stvorila pobuna. Nije to samo tamo, nego svugdje u Hrvatskoj kada samo postoji naznaka da bi došao nečiji otpad, bio on neopasan, stvara se ozračje u kojem nitko ne želi tuđe smeće."

Smatra da Hrvatska mora promijeniti odnos prema gospodarenju otpadom.

"Nije problem što ne želimo tuđe smeće, mi sada polako više ne želimo ni svoje smeće, nego bismo da nam netko drugi to preuzme. Mi ćemo morati promijeniti tu svijest i pristupiti na znanstvenom principu izgradnji energana. To nisu spalionice. Te spalionice su diljem Europe, i u gradovima i naseljima."

Na pitanje bi li prihvatio takvo postrojenje na Korčuli, odakle dolazi, Bačić je odgovorio potvrdno.

"Ja bih prihvatio spalionicu na Korčuli. Na Korčuli gradimo pretovarnu stanicu, pa se dio Korčulana, mojih dragih sugrađana, buni i protiv te pretovarne stanice. A mi ne možemo nekome drugome odnijeti sve. Mi moramo na tu pretovarnu stanicu donijeti naš otpad. Govorimo o komunalnom otpadu, ne govorimo o opasnom otpadu."

Objasnio je da bi se komunalni otpad ondje obrađivao prije odvoza u regionalni centar koji se gradi na području Dubrovačko-neretvanske županije.

O kontrolama otpada: "Da su se provodile, ovo se ne bi dogodilo"

Bačić je komentirao i odluku iz 2019. godine kojom je ukinuta obveza prethodne najave prijevoza otpada preko granice. Tvrdi da ta promjena nije značila ukidanje nadzora.

"Time što nije bilo potrebno tri dana prije najaviti otpad koji će ulaziti i izlaziti iz Hrvatske, nije se naložilo da se kontrole ne provode. Naime, i tada je već postojao takozvani e-ONTO."

Riječ je, objasnio je, o digitalnoj platformi putem koje osobe i tvrtke s dozvolama za gospodarenje otpadom moraju evidentirati podatke o otpadu.

"To je digitalna platforma u kojoj svatko tko ima dozvolu za gospodarenje otpadom mora otpad koji prevozi prijavljivati u taj očevidnik, na način da prijavljuje o kojoj se količini otpada radi, kakav je, tko ga prevozi, otkud stiže i gdje ide."

Prema njegovim riječima, na temelju tih evidencija moguće je retroaktivno utvrditi što je dovezeno u Gospić, iako ostaje pitanje jesu li svi podaci koji su unošeni bili točni.

"Kad smo ukinuli tu obvezu da se prijavljuje unaprijed, nismo rekli da nema više kontrole. Taj isti princip u sklopu zelenih politika primjenjuju i naši susjedi. Tada kada smo mi to ukinuli, to rade i Talijani, Austrijanci, Nijemci. Dakle, htjelo se smanjiti svojevrsne administrativne procedure kako bi se određeni projekti mogli lakše provoditi."

Priznao je i da je ulazak Hrvatske u schengenski prostor donio određene probleme kada je riječ o nadzoru.

"Slažem se. Treba inzistirati da i Carina, kontrole, DIRH te Fond za zaštitu okoliša podatke o prijevozu otpada i njegovom nastavku kontroliraju često kako ne bi došlo do ovakvih situacija. Da se to provodilo, ne bi se ovo dogodilo."

Najavio je i pooštravanje zakonskog okvira.

"To će biti dio našeg programa. U postupku je izmjena Zakona o gospodarenju otpadom. On će sada bitno pooštriti postupanje države prema otpadu, prema kontrolama i provjeri postupa li se s otpadom kako je zakonom predviđeno."

Osjeća li odgovornost zbog Gospića?

Na kraju se Bačić osvrnuo i na pitanje političke odgovornosti s obzirom na to da su građani na problem otpada upozoravali još 2023. i 2024. godine.

"Koliko imam informacije, građani su podnijeli predstavke 2023. i 2024. godine. Inspekcija izlazi na teren po tome. Zašto se nakon prijava nije zaustavilo, ispitalo, procesuiralo, ja to doista ne znam. Vjerujem da će DORH utvrditi zašto se nakon takvih predstavki nije zaustavio taj protuzakonit dovoz otpada u Gospić."

Bačić smatra da je problem trebalo ranije prepoznati na više razina.

"Trebalo je na svim razinama – od strane Grada, Županije i Inspektorata – taj proces prepoznati."

Na pitanje uključuje li to i odgovornost Vlade, kratko je odgovorio:

"Inspektorat je dio nacionalne izvršne vlasti."