Vlasnik pilane u Glini: Ljudi su devastirani, mi smo dali sve što smo imali

Vijesti 08. sij 202110:49 > 11:34 1 komentar
N1

Elmor Baraković direktor je pilane u Glini koja je nakon razornog potresa postala sabirni centar za humanitarnu pomoć, pa čak i "mini KBC" kako je on to nazvao. Naša reporterka Ana Mlinarić razgovarala je s Barakovićem koji je pričao o problemima s kojima se sada suočavaju.

Crveni križ još uvijek se nalazi u Drvnom centru Glina, a najveći problem trenutno predstavlja, kaže direktor pilane u Glini Elmor Baraković, je humanitarna pomoć koju su ljudi slali.

“Kada se dogodio potres, počeli smo stihijski pomagati i sami smo se organizirali, nosili pomoć. Napravili smo čak i “mali KBC” u firmi”, kazao je Baraković dodavši kako se u pilani još nalazi oko 20 ljudi koji nemaju krov nad glavom i kojima se traži smještaj.

Vezane vijesti

“U pilani se nalazi preko 10.000 kvadrata humanitarne pomoći zbog koje ne možemo pomoći raditi”, ističe Baraković te dodaje kako se trenutno pokušava naći rješenje da se pomoć distribuira u druge lokalitete. “Najveći problem je tekstila u rinfuzi koja je uvijek problem prilikom ovakvih katastrofa. Taj tekstil nije na paletama, treba puno ruku da se to premjesti, pretovari”, dodaje.

Međutim, postoje i gori problemi, kaže Baraković. I ti problemi ga dosta zabrinjavaju. “Veći mi je problem psihičko stanje naših radnika gdje prema mojoj procjeni gdje je između 50 i 60 kuća srušeno. Ljudi su zbrinuti u te kampice, međutim, oni su psihički devastirani”, kazao je.

Pokušavaju naći psihologe koji će pružiti potrebnu pomoć radnicima, istaknuo je. “Oni su svi devastirani. Ljudi počinju piti, ne znam što drugo da vam kažem, ne razmišljaju uopće o budućnosti. Trebat će psihičku pomoć , nisam stručan u tom području, ali to nas jako brine”, dodao je.

“Mi smo sve što smo imali dali”

“Mi sve što smo imali smo dali. Uopće ne gledamo financije. Mi ćemo sve obnoviti, napraviti”, dodao je Baraković govoreći o pomoći koju je njegova firma pružila.

Vezane vijesti

“Najviše nas brine psihoza, jer ne znamo hoće li biti još jedan potres od 6 po Richteru. Ljudi poslije zagrebačkog potresa se boje da se to uopće neće obnoviti i razmišljaju kako ići u Irsku ili Njemačku”, ističe. Baraković dodaje da ionako imaju problema u privlačenju radnika. Naime, ovo područje nakon rata nije sustavno obnavljano, smatra on.

“I ovako imam probleme sa privlačenjem radnika. Trebalo je dati mogućnosti, nemam mogućnost kupiti normalnu kuću u ovom gradu ili stan da bih nekoga zaposlio i dao mu auto ili smještaj”, zaključuje Baraković.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare