Liječnica: Ako ministrica želi raditi može se, ali mora ići malo dublje i morat će se zamjeriti ljudima

"Da smo dobili neku reakciju, u smislu da se nešto napravi po pitanju onoga što smo tražili, to još nismo doživjeli, a upozoravamo već jako dugo, više od deset godina. Najveći problem je što Hrvati jako brzo zaboravljaju. I onda se kao male koke, kad im baciš zrno, fokusiraju samo na to zrno" rekla je.

Osvrnula se i na tvrdnje da je dio problema u zdravstvenom sustavu nastao zbog ukidanja tzv. robovlasničkih ugovora za specijalizante.

"Reći da, ovo što se sad po novinama razvlači od strane manjih bolnica, je problem ovog sustava to što su unatrag dvije godine ukinuti robovlasnički ugovori je notorna glupost dokaz neznanja problematike. Upozoravamo na manjak kadra u zdravstvenom sustavu od 2003, a sad je 2026. Robovlasnički ugovori su ukinuti, i to s razlogom prije dvije godine" poručila je i dodala da je to relikt iz prošlosti i da se ne možemo vraćati na to.

Podsjetila je da specijalizanti i dalje vraćaju stvarne troškove specijalizacije ako odluče otići iz ustanove.

„To je definirano kao stvarni trošak specijalizacije i iznosi 7.000 eura. Ono što se ne vraća su plaće koje su ti ljudi zaradili. USUD je utvrdio da nije ustavno da netko vraća plaću jer je to naknada za rad koji je obavio. Specijalizanti nisu pasivni učenici koji stoje sa strane i vode bilješke, dok gledaju kako netko radi.

Rade na odjelima, ambulantama, hitnoj, često rade na najgorim mjestima zbog čega i trpe najgore uvjete u bolnicama, zbog čega često ulaze u sindrom pregorijevanja I žele naći novi posao.

U 21. stoljeću najbolja ideja ravnatelja je da kažnjavaju mlade ljude i to im se čini kao najbolji način da zadrže ljude u bolnicama. Lako je postati ravnatelj, moraš samo biti povezan s pravim ljudima i biti na pravom mjestu u pravo vrijeme. Ali onda treba shvatiti da nije lako biti ravnatelj, da onda moraš nešto implementirati, ali si jako ograničen zdravstvenom administracijom koja je statična 30 godina", govori.

Osvrnula se i na liste čekanja.

"Što se tiče ministrice i lista čekanja, treba bolje koordinirati i kontrolirati koja ustanova što radi. Ne treba prežvakavati stare ideje, nije ista hitnoća kod svih, recimo kod onkologa i reumatologa. Ne može se tako plošno gledati liste čekanja i rad pojedinih specijalista", kaže i dodaje da se može utjecati na to da se bolje organizira način naručivanja.

"Obično iz klinika dolaze nalazi “kontrola za dva tjedna s nalazom CT-a”. I oni puste pacijenta tako. Viđala sam takve nalaze, uglavnom iz većih bolnica, i oni nemaju nikakve reperkusije na to. Treba se bolje organizirati, netko mora uprljati prstiće, i dubinski zagrebati. Ovo grebanje po površni i velike najave...to smo sto puta vidjeli. Ako gospođa ministrica želi raditi može se, ali mora ići malo dublje i morat će se zamjeriti ljudima", zaključila je Livojević.